12:28 / 14.02.2022.

Autor: V.G./HRT/Hina

Scholz zatražio od Moskvu trenutačne znakove deeskalacije

Olaf Scholz

Olaf Scholz

Foto: Michele Tantussi / REUTERS

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji u ponedjeljak putuje u Kijev, a zatim u Moskvu, zatražio je u ponedjeljak da Rusija odmah pokaže znakove deeskalacije u odnosima sa Zapadom u dosad najtežoj krizi od Hladnog rata.

- Očekujemo od Moskve trenutačne znkaove deeskalacije, napisao je na Twitteru Scholz.

- Nova vojna agresija donijela bi Rusiji teške posljedice, rekao je ocijenivši stanje "vrlo, vrlo ozbiljnim".

Ukrajinske vlasti zatražile su u nedjelju službeno da Rusija objasni raspoređivanje desetaka tisuća vojnika na granicama s Ukrajinom, što je Moskva do sada odbijala.

Sastancima s ukrajinskim dužnosnicima u Kijevu u ponedjeljak, a zatim i s ruskima u Moskvi u utorak, Scholz se uključuje u diplomatsku ofenzivu zapadnih čelnika u nadi da će se mirno razriješiti kriza.

Sjedinjene Države rekle su u nedjelju da Rusija može u svakom trenutku izvesti invaziju na Ukrajinu i niz zemalja, među njima i Hrvatska, pozvalo je svoje građane da čim prije napuste Ukrajinu.

Njemačka, kojoj zapadni saveznici zamjeraju da je popustljiva prema Moskvi zbog vlastitih ekonomskih interesa, u nedjelju je zaoštrila ton.

- Usred smo prijetnje vojnog sukoba, rata u istočnoj Europi i Rusija je za to odgovorna, rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Stanje je sada "kritično, vrlo opasno", rekao je izvor iz njemačke vlade.

Zadnja šansa


Posjet Olafa Scholza Moskvi "vjerojatno je zadnja šansa" za postizanje mira, ocijenio je u nedjelju navečer veleposlanik Ukrajine u Njemačkoj Andrij Melnik za njemački Bild TV.


- Predosjećamo da rat sve više postaje neizbježiv" i zato se "treba pripremiti za najgore", rekao je.

Moskva, koja je 2014. anektirala Krim, odbacuje navode da planira rat i optužuje Zapad za histeriju, a deeskalaciju uvjetuje nizom zahtjeva, posebice jamstvom da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a, a taj uvjet čelnici Zapada smatraju neprihvatljivim.

Scholz je upozorio da će se razorne zapadne sankcije "odmah primijeniti" u slučaju ruske invazije, na što je Moskva hladno reagirala.

Amerikanci redovito ističu, unatoč njemačkim oklijevanjima, da bi u slučaju agresije odmah bio doveden u pitanje plinovod Sjeverni tok 2 kojim se plin treba dopremati iz Rusije do Njemačke ispod Baltičkog mora zaobilazeći Ukrajinu.

Osim Sjevernog toka Berlin je zasut kritikama i zato što odbija isporuke oružja Ukrajincima.

- Pitam službeno naše partnere da jasno kažu na čijoj su strani: Ukrajine koja se brani ili agresora, rekao je za agenciju France presse prošli tjedan gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, nekadašnji boksački prvak koji je dugo živio u Njemačkoj gdje je slavna osoba.

Napetosti su zategnute s više od 100.000 ruskih vojnika nagomilanih uz istočnu granicu Ukrajine i zbog vojnih vježbi koje Rusija provodi u susjednoj Bjelorusiji, na sjeveru i na Crnom moru na jugu.

Bidenu pozivnica za posjet Kijevu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je američkog kolegu Joea Bidena da brzo posjeti Ukrajinu u telefonskom razgovoru u nedjelju jer smatra da bi Bidenov dolazak idućih dana, koji su ključni za stabiliziranje situacije, biti snažan signal i pridonio deeskalaciji".

Washington nije komentirao pozivnicu, ali je u priopćenju rečeno da su Biden i Zelenskij dogovorili nastavak "diplomacije" kako bi odvratili Moskvu.

Britanski premijer Boris Johnson najavio je posjet sjevernoj Europi, baltičkim zemljama ovaj tjedan u sklopu diplomatskih napora.

Ukrajina je u nedjelju zatražila da unutar 48 sati želi s Rusijom i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) razgovarati o gomilanju ruskih vojnih snaga u blizini svojih granica i na Krimu optuživši Moskvu da ne dijeli informacije čime krši propise OESS-a.

Šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kouleba ustvrdio je da se Moskva oglušila o zahtjev Kijeva upućenog u petak, a u kojem, pozivajući se na dio sporazuma o sigurnosti iz tzv. Bečkog dokumenta, traži od Rusije da objasni provođenje aktualnih vojnih aktivnosti.

- Zbog toga sada poduzimamo sljedeći korak i zahtijevamo sastanak s Rusijom i svim uključenim državama u roku od 48 sati kako bismo razgovarali o jačanju i pregrupiranju ruskih vojnih snaga duž naše granice i na privremeno okupiranom Krimu, napisao je Kuleba na Twitteru.

Brojne su države pozvale svoje građane da odmah napuste Ukrajinu i počele evakuirati diplomatsko osoblje.

Nizozemski avioprijevoznik KLM otkazao je svoje letove u zračnom prostoru Ukrajine.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!