Summit EU-a o konkuretnosti, Ukrajini, odnosima s Kinom, VFO-u

Čelnici država članica Europske unije okupljaju se u četvrtak na dvodnevnom summitu u Bruxellesu na kojem će razgovarati o konkurentnosti, globalnim gospodarskim izazovima, Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), Ukrajini i Bliskom istoku.

Ohrabrujuća poruka za Ukrajinu

Ovaj put sastanak na vrhu iznimno će se protegnuti na dva dana, odstupajući tako od prakse koju je uveo predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, koji je dosad uspijevao svesti te sastanke na jedan dan. Summit počinje u četvrtak u 18 sati, a trebao bi završiti u petak u popodnevnim satima.

Na summitu prvi put sudjeluje novi mađarski premijer Peter Magyar, latvijski Andris Kulbergs te dvojica povratnika: slovenski premijer Janez Janša, koji se vraća u Europsko vijeće nakon četiri godine, te novi bugarski premijer Rumen Radev, koji je i prije sudjelovao na summitima kao predsjednik države.

Summit počinje u četvrtak uobičajenim obraćenjem predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole. Zatim će ciparski predsjednik Nikos Christodoulides predstaviti rezultate šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU-a koje završava ovaj mjesec. Nakon toga slijedi razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i rasprava o Ukrajini.

Ohrabrujuća poruka za Ukrajinu stigla je sa summita skupine G7 u Francuskoj. Čelnici sedam najrazvijenijih zemalja, među kojima je i američki predsjednik Donald Trump, podržali su u zajedničkoj izjavi teritorijalni integritet Ukrajine i jačanje sankcija protiv Rusije. Na ovom summitu zaključke o Ukrajini ponovno bi moglo podržati svih 27 čelnika, nakon što su tijekom prošle i početkom ove godine bili usvajani bez suglasnosti mađarskog premijera Viktora Orbana.

Procjena odnosa s Kinom

Tijekom radne večere čelnici će razgovarati o konkurentnosti gospodarstva i globalnim makroekonomskim neravnotežama, što je novi diplomatski eufemizam za odnose s Kinom. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa nastojat će u toj raspravi ispitati postoji li zajednička procjena trenutačnih odnosa s Kinom, s kojom EU ima neodrživi trgovinski deficit.

Robna razmjena dosegnula je rekordnih 360 milijardi eura. Kina uvelike subvencionira robni izvoz i prekomjernom proizvodnjom uništava konkurenciju. EU je također ovisan o kineskim sirovinama i tehnologijama. No u EU-u nema jedinstva kako se postaviti prema Pekingu.

Dio zemalja, u prvom redu Njemačka, protivi se oštrijim mjerama u strahu od kineske odmazde i gubitka pristupa golemom kineskom tržištu.

Dogovor o VFO-u?

U petak ujutro čelnici će razgovarati o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), oko čega su duboko podijeljeni. Nije predviđena dubinska rasprava o tri druge teme koje su formalno na dnevnom redu, a koje će biti spomenute u zaključcima: sigurnost i obrana, migracijske politike i borba protiv ilegalnih droga.

Iako postoje velike razlike među članicama oko visine proračuna, sve ih se više slaže da dogovor o VFO-u treba postići do kraja ove godine, kako bi se tijekom sljedeće godine mogli usvojiti svi prateći dokumenti i kako bi sve bilo spremno za početak provedbe od 2028.

Ciparsko predsjedništvo prošlog je tjedna predstavilo kompromisni prijedlog za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) u kojem predlaže smanjenje za dva posto, odnosno za 32,8 milijardi eura, u odnosu na prijedlog Europske komisije. 

Očekuje se da će nadolazeće irsko predsjedništvo za summit u listopadu pripremiti novi kompromisni prijedlog VFO-a, koji bi mogao uključivati i prijedloge za nove vlastite prihode za EU. Većinu europskog proračuna financiraju države članice izravnim doprinosima, a dio se prikuplja kroz poreze na europskoj razini. Europski parlament je predložio digitalni porez, zatim porez na online kockanje i na dobit od kriptovaluta.

Pregovori o sedmogodišnjem proračunu izuzetno su teški i zahtjevni i troše najviše energije. Tradicionalno, zemlje članice u tim pregovorima podijeljene su na neto uplatiteljice, one koje u proračun više izdvajaju nego što dobiju natrag, i neto primateljice koje zagovaraju veći proračun.

Deset zemalja su neto uplatiteljice (Njemačka, Švedska, Austrija, Danska, Nizozemska, Belgija, Francuska, Irska, Italija, Finska). No nisu sve te zemlje protiv većeg proračuna, primjerice Francuska i Italija načelno podržavaju veći proračun i nastoje balansirati između potrebe za snažnim europskim investicijama i njihove nezavidne fiskalne situacije.

Najveći zagovornici snažnog rezanja proračuna su Njemačka, Nizozemska, Švedska, Danska i Austrija.