Sunić o mimohodu u Parizu: Cilj je stvoriti privid snage i jedinstva

U emisiji 'Studio 4' gostovao je vanjskopolitički analitičar Tomislav Sunić pri čemu je komentirao nedavno preminulog američkog senatora Lyndseya Grahama i njegov značaj u američkoj politici, stav Trumpa prema europskim saveznicima, rat u Ukrajini te sutrašnji vojni mimohod u Parizu.

Politički analitičar Tomislav Sunić komentirao je nedavnu smrt američkog senatora Lindseya Grahama pritom ocijenivši kako je riječ o ''velikom gubitku za predsjednika Trumpa'' s obzirom na to da je bio ''prisno vezan uz pokojnika'' te dodao kako su neokonzervativci, kojima je Graham ideološki pripadao, ''veoma jaki u formiranju vanjske politike Amerike''.

- To nije slučaj samo u sadašnjoj Trumpovoj administraciji, već neokonzervativci imaju jednu dugu povijest koja se vuče praktički od predsjednika Reagana, bez obzira na stranačke podjele i jesu li Republikanci i Demokrati na vlasti, istaknuo je.

Sunić je naglasio kako su upravo neokonzervativci bili ''arhitekti američkog angažmana u Iraku'' za vrijeme predsjednika Georgea W. Busha početkom 2000-tih, ali i kada je predsjednik bio demokrat Barack Obama koji se ''također oslanjao na ljude poput Lindseya Grahama''.

- Neokonzervativci su globalistički orijentirani za razliku od američkih tradicionalnih konzervativaca, to ne treba miješati. Američki neokonzervativci nemaju nikakve veze s tradicionalnim američkim konzervativcima koji su se na neki način sada odvojili i suprotstavili Trumpu i Grahamu, ustvrdio je.

Također je podsjetio kako su jedne od trajnih karakteristika neokonzervativnog stajališta izrazita kritičnost prema komunizmu, ali i Rusiji općenito, te kako ''još uvijek vode tu politiku'', ali kako ih također odlikuje i neprikosnovena potpora Izraelu.

- Oni su Israeli firsters, u teološkom i političkom smislu Izrael mora biti na zemljopisnoj karti. Oni su moralno, teološki, vjerski jako vezani uz Izrael bez obzira na to što među njima ima i sekularnih neokonzervativaca, pa i izraelskog lobija u Americi, kazao je.

Trumpova nenaklonost europskim saveznicima

Što se tiče nedavnog sastanka NATO-a u Ankari, Sunić je istaknuo kako se stajalište američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Europi može iščitati iz Trumpove izjave uoči sastanka da tamo ide prvenstveno ''posjetiti svog prijatelja Erdogana'', pri čemu je mislio na turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

- Na jedan način osjeća se kod Trumpa odnosno njegove administracije jedna nevoljkost suradnje s Europskom unijom što opet objašnjava zašto se EU sutra opet simbolički želi prikazati na paradu u Parizu, kazao je.

Sunić je istaknuo kako je Europska unija za potrebe pomoći Ukrajini u ratu protiv Rusije ''u zadnjih pet godina izdvojila 200 milijardi eura'' dok je pomoć SAD-a Ukrajini u istom tom periodu bila otprilike ista ili ''nešto manje''.

- Mi ovdje govorimo oko 400 milijardi dolara ili 500, 600 milijardi eura koje su zapadne sile izdvojile za pomoć u Ukrajini, u različitim oblicima. Često je među tim takozvanim humanitarnim oblicima, mi znamo vrlo dobro što se skriva, riječ je o vojnoj pomoći, tvrdi Sunić.

Europsko jedinstvo i mimohod u Parizu

Ideju europske jedinstvenosti koja bi trebala biti simbolično prikazana zajedničkim vojnim mimohodom sutra u Parizu, povodom obilježavanja obljetnice pada Bastille 14. srpnja, Sunić je nazvao ''floskulom'' pri čemu je ocijenio kako francuski predsjednik Emmanuel Macron ''djeluje pomalo teatralno i to smo vidjeli u njegovim nastupima''.

- On ima izvjestan broj ljudi koji ga drže na toj poziciji. Njemu je glavni i osnovni unutarnji problem jako jačanje takozvane ekstremno desnog, štagod ta riječ 'ekstremno' znači, Nacionalnog zbora Marine Le Pen koju je on htio ušutkati na neki način putem sudskih procesa. Međutim, izgleda da će se ona ipak kandidirati za predsjedničke izbore koje su sljedeće godine, rekao je.

Što se tiče vanjske politike Francuske, Sunić je istaknuo kako su oni ''jedina atomska sila u kontinentalnoj Europi'' te je stoga Macron ''najglasnija osoba u toj takozvanoj 'koaliciji voljnih''' pri čemu je ocijenio kako je riječ o ''bizarnom izrazu'' za koji ''ne zna što znači''.

- Nemojmo si tu praviti iluzije. Cijela Europska unija je dosta labava gledano zajedničke vanjske politike, smatra on.

S obzirom na unutarnje gospodarske probleme u Francuskoj, ali i Njemačkoj, Sunić je ocijenio kako je ''logično'' da se pokušava stvoriti ''prividnost jedne snage i konsenzusa putem paradiranja i slično''.

- Nije to samo značajka Francuske, to sve države rade s tim paradama. U krajnjem slučaju tako je i kod nas, kad je država jako slaba onda želi upravo suprotno pokazati, da je jako jaka, putem vojnih operacija, slanja vojnika i slično, zaključio je.