Toplinska kupola nad Europom: Crvena upozorenja u metropolama

Europa se prži pod toplinskim valom – od Portugala do Češke, crvena upozorenja izdana su u brojnim europskim metropolama. U Parizu je zbog vrućina zatvoren i Eiffelov toranj, dok je grad Mora u Portugalu u nedjelju zabilježio rekordnih 44,6 °C – najvišu lipanjsku temperaturu.

Italija je zbog toplinskog vala koji hara Europom u nekoliko regija zabranila rad na otvorenom tijekom najtoplijih sati, Francuska je zatvorila škole i dio Eiffelovog tornja, a Španjolska je u utorak potvrdila najtopliji lipanj otkako se bilježi ti podaci.

Rizici rada na terenu po iznimnim temperaturama naglašeni su kad su talijanski sindikati za smrt građevinskog radnika u blizini grada Bologne u ponedjeljak optužili vrućinu. Vlasti Barcelone istražuju stoji li ona i iza smrti čistača ulica tijekom vikenda.

Turska se istovremeno bori sa šumskim požarima zbog kojih je morala evakuirati oko 50 tisuća ljudi oko grada Izmira te iz pokrajina Manisa i Hatay na jugoistoku zemlje.

Toplinska kupola, kao poklopac na loncu

Pariz gori. Više se na vrh Eiffelova tornja ne smije. Zatvoren je zbog visokih temperatura.

– Otišli smo iz vrućine u Quebecu i sad moramo preživjeti toplinski udar u Francuskoj. Ne možemo doći do zraka. Najbolje otići u muzej da se rashladimo, kazao je Eric Van Lemay, turist iz Kanade.

Glavni “rekviziti” diljem kontinenta postale su lepeze, šeširi, ventilatori i boce s vodom. Kiše nema, a kontinent je poklopila tzv. toplinska kupola.

– Toplinska kupola djeluje gotovo kao poklopac na loncu i sav taj vrući zrak zadržava ispod sebe – pojasnila je viša meteorologinja Kirsty McCabe iz Kraljevskog meteorološkog društva.

Nema rashlađenja ni u moru

Temperatura mora na Mediteranu doseže kolovoške razine, što znači da se u njemu teško rashladiti.

– More je toplije nego ranijih godina. I svake je godine sve toplije – i ljeti i zimi, rekao je umirovljenik Christos iz Grčke.

Neki se od žege pokušavaju skloniti na planine. Njemački turisti osvježenje traže u Garmisch-Partenkirchenu, gdje ljeti voze sanjke. A u švicarskom Kanderstegu pogled se podiže prema vrhovima – zbog prijetnje urušavanja planinskog masiva.

– Blatten i Kandersteg samo su vrh ledenog brijega. Isti nas problem čeka u idućim desetljećima – od Austrije do Francuske. Sve je to posljedica globalnog zatopljenja za koje smo sami odgovorni, upozorio je načelnik Kanderstega René Maeder.

Ekstremi postali svakodnevica

Kumski požari, suše, odroni, razorne poplave i visoke temperature više nisu rijetkost.

– Klimatske promjene uistinu utječu na to. Toplinski valovi koji su se događali jednom u 50 godina, danas su pet do deset puta češći i to će se samo nastaviti, ističe klimatolog Erich Fischer s Instituta u Zurichu.

Prema Europskoj službi za klimatske promjene, Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava – dvostruko brže od ostatka svijeta. Ako se ne zaustave emisije stakleničkih plinova, za 75 godina prosječna ljetna temperatura u Europi mogla bi dosezati i 40 °C.