Troškovi života glavna briga građana u Hrvatskoj i EU

Europski parlament objavio je „EU postizborno istraživanje 2024.“ o stavovima birača i prioritetima građana. I u Hrvatskoj i u EU-u dominiraju gospodarske teme te se prepoznaju koristi EU članstva.

Rast cijena i troškova života (42 posto) te stanje u gospodarstvu (41 posto) bili su glavni poticaj europskim građanima da izađu na izbore za Europski parlament u lipnju ove godine. Trećina birača (34 posto) ističe kako ih je na glasanje potaknula međunarodna situacija, a sličan udio ispitanika izdvaja obranu demokracije i vladavine prava (32 posto).

I birači u Hrvatskoj glavni su poticaj za izlazak na izbore primarno našli u temama koje utječu na njihov standard. U značajno većem postotku nego na EU razini na prvom su mjestu također rastuće cijene i troškovi života 56 posto, slijedi gospodarstvo 55 posto te socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi 37 posto.

- Proteklog lipnja građani diljem Europe iskoristili su svoj glas te je na izborima za Europski parlament zabilježena najveća izlaznost u posljednjih 30 godina. Građani su nam dali mandat da djelujemo, ponudimo odgovore i rješenja te pozitivno utječemo na njihovu svakodnevicu. Ispunit ćemo očekivanja. Tijekom sljedećih tjedana Europski parlament će pomno nadzirati novu Europsku komisiju kako bi osigurao da se doista bavi pitanjima koja su prioritetna za građane. To su troškovi života, gospodarstvo, demokracija, vladavina prava, migracije i sigurnost. Europski parlament nastavit će raditi na tome da glas građana u EU-u bude važan, komentirala je rezultate  Eurobarometra predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Velika potpora EU-u i povjerenje u parlamentarnu demokraciju

Potpora Europskoj uniji i dalje je visoka, unatoč gospodarskim poteškoćama. Rezultati istraživanja također pokazuju da su građani optimistični oko budućnosti EU-a (65 posto) te da i dalje imaju pozitivnu predodžbu Unije 48 posto ispitanika u odgovoru ističe pozitivnu, a samo 16 posto negativnu percepciju. I na članstvo u Europskoj uniji gleda se pozitivno. Sedam od deset ispitanika 70 posto ističe kako je njihova zemlja imala koristi od Europske unije i to je brojka koja je stabilna već nekoliko godina. Općenito, u Europskoj uniji četiri su glavna razloga zašto se članstvo smatra korisnim: povećanje suradnje među državama članicama (36 posto), održavanje mira i jačanje sigurnosti 32 posto, doprinos EU-a gospodarskom rastu 28 posto te stvaranje novih mogućnosti za rad 24 posto.

U Hrvatskoj je potpora Uniji iznad europskog prosjeka. Čak 56 posto građana ima ukupno pozitivnu predodžbu, a samo 10 posto negativnu. Najizraženiji pozitivni stav 62 posto ima dobna skupina od 25 do 39 godina. I po pitanju prepoznavanja koristi od članstva, građani u Hrvatskoj su značajno iznad europskog prosjeka. Njih 85 posto smatra da je članstvo korisno, prije svega zbog novih mogućnosti za rad 51 posto, poboljšanja standarda života 33 posto, gospodarskog rasta te mira i sigurnosti po 31 posto.

Na početku ovog desetog saziva, povjerenje u europsku parlamentarnu demokraciju je izrazito visoko: 42 posto građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta što je najveći dosad zabilježeni omjer za ovaj indikator. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu Parlamenta ima 49 posto ispitanika, najviše njih u dobnoj skupini od 25 - 39 godina.

Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a najviši u posljednjih 30 godina

Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a bio je 50,74 posto, što je najviše u posljednjih 30 godina te slično izlaznosti 2019. godine. U odnosu na te izbore, povećan je odaziv u 16 od 27 država članica. Da se njihov glas u Uniji čuje smatra 56 posto ispitanika, što je porast od 8 postotnih bodova u odnosu na veljaču / ožujak 2024.

Hrvatska nije slijedila europski trend te je s 21,35 posto bila na samom začelju kada je riječ o odazivu birača. Kao glavni razlog za neizlazak na birališta ispitanici u Hrvatskoj navode nezainteresiranost za politiku 30 posto, činjenicu da inače rijetko glasaju te uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja 19 posto.

Glasanje za većinu navika

No analiza Eurobarometra upućuje na to da za brojne građane u EU-u glasanje na europskim izborima postaje navika. Na pitanje zašto glasaju, njih 46 posto je odgovorilo da to uvijek čine, 42 posto da je to njihova građanska dužnost, dok je 20 posto ispitanika reklo kako žele dati potporu političkoj stranci koja im je bliska. Birači u EU-u su odluku za koga će glasati uglavnom temeljili na tome koliko su stranački programi bliski njihovim idejama i vrijednostima. Stranački prijedlozi o europskim temama bili su najčešći razlozi odabira određene liste za 47 posto birača.