Milanović u Vespremu izrazio zadovoljstvo odnosima Hrvatske i Mađarske

21.01.2023.

Zadnja izmjena 20:29

Autor: Igor Rotim/Dnevnik/HRT/Hina/A.S.

Predsjednik Republike Zoran Milanović

Predsjednik Republike Zoran Milanović

Foto: Izvor: / Ured predsjednika RH

Predsjednik Zoran Milanović rekao je u mađarskom gradu Vespremu, ovogodišnjoj Europskoj prijestolnici kulture na čijem je otvaranju sudjelovao, da je iznimno zadovoljan bilateralnim odnosima Hrvatske i Mađarske i uvjeren je da će ih njegov posjet dodatno ojačati.

Novinar HTV-a Igor Rotim potvrdio je da su se sinoć sastali predsjednik RH Zoran Milanović i mađarski premijer Viktor Orban, da su razgovarali o bilateralnim odnosima i najvažnijim međunarodnim pitanjima, a dodao je da je susret bio nedostupan za hrvatske medije. Novinarima je također, kazao je, bila nedostupna i ceremonija otvorenja Vesprama kao Europske prijestolnice kulture, barem onoga dijela za visoke uzvanike na kojoj je Milanović bio počasni i gdje je održao prigodan govor u društvu mađarske predsjednice Katalin Novak. Bio je jedini europski političar toga ranga, dodaje Rotim. 

U Vespremu je pripremljen bogat program, fasade su prekrivene svjetlosnim instalacijama, na svakom uglu se nešto događa, svira glazba. Zanimljivo je da prvi put status kulturne prijestolnice uz Vesprem dijeli i 116 mjesta i naselja uz Balaton.  

Prije Vesprema predsjednik Milanović je obišao hrvatski obrazovni centar u Budimpešti, gdje se u vrtiću, osnovnoj školi i gimnaziji već 30 godina čuvaju hrvatski jezik i kultura. I ondje je predsjednik Milanović ponovio da su odnosi između Hrvatske i Mađarske dobri i da se zalaže za pravo Mađarske da sama određuje svoj put, iako se ne slaže uvijek sa stavovima mađarskog premijera Viktora Orbana.  

- Iznimno sam zadovoljan službenim razgovorima. Naše dvije zemlje i naša dva naroda dijele dugu zajedničku povijest. Zadovoljan sam bilateralnim odnosima Hrvatske i Mađarske te činjenicom da smo danas prijateljske i savezničke zemlje. Uvjeren sam kako će ovaj posjet dodatno ojačati naše odnose, kazao je Milanović.

Europska unija u 2023. ima tri prijestolnice kulture: mađarski Vesprem, rumunjski Temišvar i grčku Elefsinu. Osim samoga grada Vesprema, u projekt je uključena i cijela regija Bakony-Balaton. Titulu Europske prijestolnice kulture od 1985. dodjeljuje Europska komisija.

Važnost srednje Europe

Tom titulom ističe se kulturno bogatstvo država i produbljuje osjećaj pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru među europskim građanima te tako širi bolje međusobno razumijevanje, rekao je Milanović. Isto tako, cilj tog projekta jest razviti svijest da je prostor europske kulture rezultat zajedničkog doprinosa raznih država i gradova. To se pogotovo odnosi na srednju Europu koja je obilježena kompleksnom poviješću, dodao je.

Podsjetio je i da je Rijeka neposredno prije pandemije bila europska prijestolnica kulture.

Rijeka je kao jedini hrvatski grad dosad ponijela tu titulu, ali pandemija se ispriječila na putu realizacije niza događanja, no neki kulturni projekti ipak su provedeni. Godina kulture je zbog pandemije produžena do svibnja 2021. što je pomoglo da se ostvari mnogo programa.

Faust Vrančić, ogledni primjer europskog duha

Milanović je u govoru na otvaranju spomenuo i znanstvenika Fausta Vrančića koji je dio života proveo u Vespremu, a grad mu se odužio predstavljajući ga u svojem programu.

- Kao primjer tih zajedničkih tragova Hrvatske i Mađarske ovdje rado ističem i hrvatskog jezikoslovca, izumitelja, inženjera, diplomata i svećenika - biskupa Fausta Vrančića, koji je značajan dio života proveo u Mađarskoj, i to upravo u Vesprimu, istaknuo je Milanović. Izrazio je zadovoljstvo da je upravo njegov životopis i u programu ovogodišnje Europske kulturne prijestolnice prepoznat kao ogledni primjer europskog duha.

Istaknuo je i da će manifestacije koje će uslijediti u ovoj godini istaknuti i klimatske izazove s kojima su suočeni jezero Balaton i okolica.

- Hrvatska i Mađarska su obje svjesne činjenice da klimatski izazovi predstavljaju i problem za naša gospodarstva, rekao je.

- 'Zdravlje' i uspjeh naših gospodarstava ovise uvelike o zdravlju ekosustava u našim zemljama, dodao je predsjednik.

Ovo je odlična prilika da se i takva pitanja istaknu u kulturnom kontekstu kako bi se naše građane dodatno osvijestilo o tome kakvo bogatstvo se može izgubiti, ako izostane pravodobno djelovanje s naše strane, rekao je Milanović.

Nadam se da ćemo se uspješno boriti protiv klimatskih izazova koji su u proteklih nekoliko godina postali gorući problem, zaključio je hrvatski predsjednik.

Milanović: Orban se odvažio doći na sprovod predsjednika Tuđmana

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je danas prigodom posjete hrvatskoj školi (HOŠIG) u Budimpešti, govoreći o hrvatsko-mađarskim odnosima, da je mađarski premijer Viktor Orban bio gotovo jedini koji se udostojio doći na pogreb prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

- Viktor Orban bio je jedan od dvoje ljudi koji se udostojio i odvažio doći na sprovod predsjednika Tuđmana. Nije došao nitko što je bio prilično ružan potez prema Hrvatskoj. On je bio hrvatski predsjednik i vodio našu zemlju, rekao je Milanović u HOŠIG-u, Hrvatskom vrtiću, osnovnoj školi, gimnaziji i đačkom domu.

Orban je tada 1999. u svom prvom mandatu bio (na sprovodu) i to je gesta, to se pamti, dodao je Milanović koji se u petak navečer u Budimpešti sastao s mađarskim premijerom.

Podsjetio je ponovno da je Mađarska Hrvatskoj pomagala kad joj je bilo teško, misleći na 90-te godine.

U govoru okupljenima - predstavnicima Hrvata u Mađarskoj, učenicima i djelatnicima - kazao je da su Hrvatska i Mađarska dvije suverene države, svatko ima svoju kuću i mi u njihovu kuću ne ulazimo i ne provjeravamo kakva jest statika, gledamo onako kako se gleda druga suverena država.

- Nametanje sile ne funkcionira, dodao je.

Milanović je u petak na konferenciji za novinare nakon sastanka s mađarskom predsjednicom Katalin Novak oštro kritizirao odnos Europske unije prema Mađarskoj koja Budimpešti uvjetuje sredstva iz fondova poštivanjem vladavine prava.

HOŠIG u Budimpešti je odgojno-obrazovna ustanova i kulturno središte hrvatske zajednice u Mađarskoj koja će ove godine obilježiti 30 godina samostalnog djelovanja, a temeljna joj je zadaća očuvanje hrvatskog jezika i kulture u Mađarskoj.

Milanović je mladima poručio da čuvaju i njeguju odnos u kojem su svjesni svog hrvatskog identiteta i vole Mađarsku, zemlju u kojoj žive.

Po podacima Hrvatske državne samouprave, u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata.

Očuvanje hrvatskog jezika i kulture

Za HTV je izjavu dala ravnateljica HOIŠG-a Budimpešta, Ana Gojtan.

- Naši najvažniji ciljevi, to jest zadaće je očuvanje hrvatskog jezika i kulture, jačanje hrvatske samosvijesti prema našoj matičnoj domovini, rekla je Gojtan.

- Smatramo vrlo važnim da učenici budu svjesni dvojnog identiteta i dvojne kulture, dodala je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!