Rangel: Schengen očekuje Hrvatsku

09.11.2022.

Zadnja izmjena 22:51

Autor: Jasna Paro/Dnevnik/IMS/M.Š./HRT

Rangel: Schengen očekuje Hrvatsku

Rangel: Schengen očekuje Hrvatsku

Foto: Dnevnik / HRT

U Europskom parlamentu održana je rasprava o ulasku Hrvatske u Schengen. Glasanje se očekuje sutra, a nakon toga ostaje još samo potvrda Vijeća Europske unije. To se, pak, očekuje početkom prosinca. Naša zemlja time bi prvog siječnja ušla u zajednički prostor kojim se slobodno kreće više od 400 milijuna ljudi. 

Tijekom večerašnje rasprave velika većina zastupnika u Europskom parlamentu podržala je Hrvatsku.

- Schengen očekuje Hrvatsku. Već dugo vremena hrvatski narod čeka. I sada je došao trenutak za posljednje korake prema europskoj integraciji. Hrvatska je pokazala da je potpuno spremna za ukidanje kontrole na unutarnjim granicama, izjavio je Paulo Rangel, izvjestitelj Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u šengensko područje.

video thumb

I hrvatski europarlamentarci sudjelovali su u raspravi u Bruxellesu.

Ulaskom u Schengen, ali i uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj zaokružujemo hrvatski povratak Europi i na neki način postajemo članica najelitnijeg civilizacijskog kluba, rekao je Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu (EPP).

- Želim zahvaliti svima koji su dali svoj doprinos, a ponajprije hrvatskim kolegama koji su se angažirali unutar svojih političkih klubova jer radi se o nacionalnom interesu i zaista velikoj stvari za hrvatske građane, istaknula je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu (S&D).

video thumb

Hrvatska time ulazi u zajednički europski prostor kojim se slobodno kreće više od 400 milijuna ljudi.

Već s prvim danom iduće godine ukidaju se kopnene kontrole na granicama Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom, a granica naše zemlje s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom postaje vanjska granica Europske unije. 

"Može se očekivati rasprava bez iznenađenja"

Iz Bruxellesa u središnji Dnevnik s posljednjim informacijama javila naša reporterka Jasna Paro.

- Svi naši sugovornici u Europskom parlamentu večeras su isticali da se očekuje glatka podrška EP-a Hrvatskoj spremnosti za ulazak u Schengen. Svi politički klubovi zastupnika u Europskom parlamentu su to već podržali, istaknula je.

Bilo je nekih prijedloga amandmana nezavisnih zastupnika ili onih s krajnje ljevice, no to je odbačeno.

- O tome se nije raspravljalo. Večeras možemo očekivati raspravu bez iznenađenja. Nitko ne dvoji da će spremnost Hrvatske za ulazak u Schengen i sutra na glasovanju dobiti podršku velike većine zastupnika. Sa sutrašnjim glasovanjem završava uloga Europskog parlamenta. Političku odluku moraju donijeti 22 države članice koje su članice EU-a te članice Schengena. To mora biti jednoglasno i trebalo bi se dogoditi za točno mjesec dana, 9. prosinca na Vijeću ministara unutrašnjih poslova, dodaje Jasna Paro. 

video thumb

"Hrvatski građani konačno prestaju biti građani drugog reda u EU"

- Moramo reći da smo imali težak proces evaluacije, da je on završen, da je završen upravo za vrijeme Vlade Andreja Plenkovića, da je tu postojala i politička volja i snažna naravno volja i samog premijera i cijele Vlade što je uostalom potvrdio i izvjestitelj Europskog parlamenta naš kolega Paulo Rangel koji je posjetio Hrvatsku, i koji je posjetio centre, koji je razgovarao s emigrantima, tako da su otklonjene sve one prepreke koje su postojale, ističe zastupnica u Europskom parlamentu, Sunčana Glavak

- Bit će sigurno i onih koji će biti skeptični, međutim živimo u demokraciji gdje se većinom glasova odluke donose i kao što je na odboru donesena odluka većinom glasova, glatko, očekujem da će i parlament donijeti odluku glatko i da će konačno hrvatski građani prestati biti građani drugog reda u Europskoj uniji, istaknula je pak zastupnica Biljana Borzan

A u središnjem Dnevniku o ulasku Hrvatske u Schengen govorili su i Tomislav Sokol iz Europske pučke stranke te Tonino Picula iz Saveza socijalista i demokrata. Nakon pozitivnog mišljenja posebnog izvjestitelja Rangela, je li današnja rasprava samo formalnost u pogledu datuma hrvatskog ulaska u Schengen.

- Ne očekujem pretjerano žustru raspravu, postignut je visok stupanj suglasnosti na razini Europskog parlamenta da Hrvatska zadovoljava uvjete za ulazak, istaknuo je Sokol dodajući da vjeruje da će se u četvrtak odluka donijeti golemom većinom na glasovanju u Parlamentu. 

"Korist za izvoznike, ali i za turiste koji dolaze"

Europarlamentarac Tonio Picula osvrnuo se na ključne promjene od 1. siječnja, ako sve prođe kako je planirano.

- Ključne promjene će osjetiti građani, od 1. siječnja će puno lakše putovati Europom, imat će slobodniji pristup cijelom schengenskog prostoru, istaknuo je, dodajući da će benefite osjetiti i naša ekonomija.

- S jedne strane izvoznici, ali tu je i olakšanje pristupa turistima koji dolaze s emitivnih tržišta, a koja su dio Schengenskog prostora.

"Nemam informacije o graničnim kontrolama na između Slovenije i Hrvatske"

Promjene u zračnom putovanju nastupit će 26. ožujka jer su potrebne pripreme u zračnim lukama. 

video thumb

Nagađalo se da bi i nakon našeg ulaska u Schengen Slovenija mogla zbog migracija uvesti kontrole na granici s Hrvatskom.

- Nemam nikakvu posebnu informaciju vezano uz to, ali ono što bih svakako istaknuo jest da ulazak u Schengen nije nikakav automatizam. To ne ide samim članstvom u EU, a što se vidi na primjeru Bugarske i Rumunjske koje su prije 11 godina dobile pozitivno mišljenje, a još nisu članice schengenske zone, ističe Tomislav Sokol dodajući da postoji mogućnost da države članice Schengena u posebnim, ekstremnim situacijama vremenski ograničene kontrole.

- Ali za to mora postojati razlog, ja ovdje ne vidim razlog da bi se takvo nešto uvelo, ne vjerujem u takav scenarij, pojašnjava.

Potrebno čuvati 1.400 kilometara vanjske granice EU-a

Hrvatska ulaskom u Schengenski prostor postaje dio vanjske granice EU-a, koliko će zahtjevan biti posao štićenja granica sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom?

- U EU već godinama ne postoji dovoljan konsenzus da se usvoji novi pakt o migracija kojim bi se regulirale obveze prema ljudima koji dolaze u EU, da li je riječ o azilantima, tako i prema migrantima, pojašnjava Picula, dodajući da Hrvatska kao jedna od najmanjih članica ima čak 1.400 kilometara vanjske granice EU-a za čuvati. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!