Štrajkovi diljem Francuske zbog mirovinske reforme

19.01.2023.

Zadnja izmjena 19:27

Autor: HRT/HINA/AFP

Štrajk u Francuskoj

Štrajk u Francuskoj

Foto: Eric Gaillard / REUTERS

Vlakovi su stali, škole su zatvorene, a isporuke iz rafinerija blokirane zbog masovnog štrajka francuskih radnika koji nastoje spriječiti plan vlade da dobnu granicu za umirovljenje podigne na 64 godine.

Dvodnevni štrajkovi i prosvjedi velik su test za predsjednika Emmanula Macrona koji tvrdi da je njegova glavna reforma, uvelike nepopularna među Francuzima, ključna kako bi se izbjegla propast mirovinskog sustava.

Prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja, čak 68 posto Francuza protivi se Macronovu planu mirovinske reforme. Najveći otpor osim iz sindikata dolazi iz ljevičarskih stranaka, no protiv je i krajnja desnica.

Usto su i tzv. reformistički sindikati okrenuli leđa Macronu čija stranka nema većinu u Narodnoj skupštini.

Sudbina reforme u parlamentu ovisit će tako o konzervativnim zastupnicima iz Republikanske stranke.

Za sindikate Macronov plan je sada izazov kako pretočiti protivljenje toj reformi i bijes zbog rasta troškova života u masovni društveni prosvjed koji bi u konačnici prisilio vladu da odustane od sporne reforme.

Prosvjedi su dogovoreni diljem Francuske.

- Danas će mobilizacija ljudi biti vrlo, vrlo snažna. Ovdje smo kako bi vlada povukla svoj projekt, rekao je Federic Souillot iz sindikata FO.

- Puno je gnjeva, dodao je Laurent Berger, vođa najvećeg sindikata CFDT.

Sindikalni čelnici poručili su da je četvrtak tek početak i očekuje se da navečer najave nove prosvjede i štrajkove.

Štrajk u Francuskoj

Štrajk u Francuskoj

Foto: Eric Gaillard / REUTERS

Za Macrona je pak iznimno važno da u domovini i Europskoj uniji pokaže svoje reformske kapacitete te da javnu potrošnju drži pod kontrolom.

Prema procjeni ministarstva rada, odgoda produljenja odlaska u mirovinu za dvije godine i produljenje uplata značilo bi 17,7 milijardi eura mirovinskih doprinosa godišnje pa bi sustav mogao puknuti već 2027.

Sindikati tvrde da se mirovinski sustav može održati oporezivanjem superbogataša, većim doprinosima poslodavaca ili dobrostojećih umirovljenika.

Mirovinska reforma jedno je od obećanja iz kampanje predsjednika Macrona koji je ponovno izabran prošle godine, a premijerka Elizabeth Borne, bliska francuskom predsjedniku, na prvoj je crti njezine obrane.

Od prijašnjeg prijedloga reforme iz 2019. Macronova vlada odustala je pod snažnim pritiskom socijalnih pokreta i širenja pandemije.

U četvrtak je u Parizu već od jutros promet u kaosu i vozi samo jedan od tri vlaka te jedan od pet brzih vlakova (TGV).

Željeznička stanica za vrijeme štrajka u Francuskoj

Željeznička stanica za vrijeme štrajka u Francuskoj

Foto: Gonzalo Fuentes / REUTERS

Lokalni i regionalni vlakovi jedva da prometuju.

Prema najavama, u štrajku su učitelji sedam od 10 osnovnih škola, a štrajkaju i radnici u nuklearnim centralama i hidroelektranama.

U međuvremenu su Macron i nekoliko njegovih ministara otišli u Barcelonu na sastanak sa španjolskim dužnosnicima.

Prosvjednici su na ulice izašli s golemim transparentima na kojima je Macron prikazan s frizurom Margaret Thatcher, s natpisom "Margaret Macron: Ovaj put pobjeđujemo".

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!