Ukrajinska zastupnica zadužena za EU: Nije dobro da uđemo u savez nespremni

Ni za Ukrajinu ni za Europsku uniju ne bi bilo dobro da ona postane članica nespremna, rekla je predsjednica odbora ukrajinskog parlamenta za eurointegraciju na konferenciji u Zagrebu na kojoj su hrvatski zastupnici Europskog parlamenta i Sabora naglasili važnost te zemlje za Europu. 

Dio ukrajinskih političara govori da bi Ukrajina mogla postati članica već 2027. godine, rekla je Ivanna Klympush-Tsintsadze koja je videovezom sudjelovala na konferenciji 'EU, Ukrajina, Hrvatska kako graditi otpornu demokraciju'.

Predsjednica Odbora za integraciju Ukrajine u EU, članica stranke bivšeg predsjednika Petra Porošenka, smatra da to nije realistično te da ne bi bilo dobro ni za EU ni za Ukrajinu da ona uđe u savez nespremna.

Klympush-Tsintsadze ne želi predviđati kad bi Ukrajina mogla postati članica, no očekuje da će to biti prije prosječnog roka od podnošenja zahtjeva do punopravnog članstva koji iznosi sedam godina. Ukrajina je taj zahtjev podnijela 28. veljače 2022. godine.

Ukrajinka je rekla da je glavni prioritet njezine zemlje na putu prema Uniji sada borba protiv korupcije, jačanje vladavine prava i funkcioniranja demokratskih institucija. 

- Ti napori su otežani ratnim stanjem, no Ukrajina si ne smije dopustiti odgađanje reformi koje će prvenstveno doprinositi ukrajinskom narodu, zaključila je ukrajinska zastupnica na skupu u organizaciji Ureda EP-a u Hrvatskoj, saborskog odbora za europske poslove, održanog u suradnji s ukrajinskim veleposlanstvom i Europe Future Centreom.

Olena Kondratiuk, potpredsjednica Vrhovne Rade, u svom obraćanju videovezom zahvalila je Hrvatskoj za svu pomoć Ukrajini i naglasila važnost hrvatskog ratnog i postratnog iskustva za Kijev.

Članica stranke Domovina bivše premijerke Julije Timošenko rekla je kako je Ukrajina izgradila snažan vojno-industrijski kompleks te da je spremna dijeliti to iskustvo s Hrvatskom, kao što ona s Kijevom dijeli svoja saznanja iz procesa razminiranja.

- Međusobna pomoć čini nas oboje snažnijima, zaključila je. 

Picula se nada Orbanovom odlasku

Hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler na panelu je rekao kako nema dileme da se od početka ruske agresije na Ukrajinu europsko jedinstvo i sloga testiraju svakog dana.

Zastupnik pučana kazao je da različiti predatori računaju na zamor, indiferentnost i podjele europskih država oko pomoći Ukrajini, no da vjeruje da će se pronaći način da Europa uspije to nadvladati, pa i mađarski veto na europski paket pomoći vrijedan 90 milijardi eura zajmova.

Mađarski premijer Viktor Orban, čija retorika prema Ukrajini postaje sve oštrija s približavanjem parlamentarnih izbora 12. travnja, u prosincu je pristao da EU odobri taj zajam Kijevu, uvjetujući s Bratislavom i Pragom da Budimpešta u tome ne sudjeluje.

Orban sada odbija pristati na zajam ako se ne nastavi isporuka ruske nafte oštećenim naftovodom Družba koji prolazi Ukrajinom.

Ressler je na raspravi naglasio da u ratovima i financijsko iscrpljivanje itekako odlučuje o ishodu rata, te da Europa stoga u tome stoji uz Ukrajinu.

Ishod rata u Ukrajini odredit će u kakvom ćemo okruženju živjeti, naglasio je hrvatski zastupnik.

Tonino Picula, zastupnik socijalista i demokrata, izrazio je nadu da će Orban za mjesec dana sići s vlasti, iako je naglasio da to neće riješiti sve probleme te da njegova politička pojava nije nastala iz vakuuma.

Picula je podsjetio da je proširenje Unije uvijek bio proces koji su povremeno karakterizirala čuda. Naveo je primjer Istočne Njemačke koja je nakon ujedinjenja preko noći postala članica, Cipar koji je ušao u EU iako nije kontrolirao kompletni državni teritorij ili Grčke koja je ušla u europski savez naprasnom odlukom tadašnjeg francuskog predsjednika Georgesa Pompidoua jer tadašnja Europska ekonomska zajednica nije mogla ostati katoličko-protestantski klub nego i primiti državu u kojoj je rođena demokracija.

Picula je istaknuo i da je kandidaturu za članstvom podnio ukrajinski narod kad se 2013. i 2014. na Majdanu pobunio protiv bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča i njegove odluke da odbije sveobuhvatni sporazum s EU-om.  

Hrvatski zastupnik S&D-a rekao je da je svako proširenje EU-a na neki način bilo i reforma europskog saveza, što je nužno i sada, no da bez obzira na to treba napraviti prvi korak i otvoriti pregovore s Ukrajinom.

- Proces proširenja ozbiljno bi mogao dinamizirati i Island, zemlja koja krajem kolovoza izlazi na referendum o članstvu u EU-u, zaključio je Picula.

Zastupnica platforme Možemo i predsjednica saborskog odbora za europske poslove Jelena Miloš rekla je da unutar tog tijela postoji jedinstvo oporbe i pozicije u potpori Ukrajini. Dan prije početka parlamentarnog samita Inicijative triju mora, na koju bi trebao stići i predsjednik Vrhovne Rade Ruslan Stefančuk, Miloš je naglasila važnost suradnje parlamenata u procesu proširenja.

Miloš je rekla da odbor održava "ključnu" i stalnu suradnju u prijenosu tehničkih znanja i iskustava. Pred tim tijelom slijedi i zadaća informiranja javnosti o važnosti europske i vanjske politike na svakodnevni život, kao i dobrobitima ukrajinskog članstva u EU-u.

Saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik odbora za vanjske poslove Andro Krstulović Opara u raspravi je rekao da je Mađarsko protivljenje Kijevu u EU-u koristan drugim licemjernim državama koje ne žele javno reći da se protive ukrajinskom članstvu.

Njegov savjet Ukrajini, zemlji s najjačom europskom vojskom, jest da se uzda u se i u svoje kljuse, odnosno da traži partnere koji su iskreni prijatelji, a da se na ostale ne osvrće. On je sklopu mreže United for Ukrajine u proteklih godinu dana tri puta posjetio ratom pogođenu državu.

Krstulović Opara smatra da se s hrvatskim građanima treba transparentno i bez rukavica javnosti komunicirati o pomoći Ukrajini te da ona tako neće biti ugrožena.

- Vlada je u protekle četiri godine dala 340 milijuna eura izravne pomoći Ukrajini. Nas je 3,9 milijuna - izdvajamo mjesečno 19 centi za Ukrajinu. Je li vam to puno? Ako vam je to puno, onda ste licemjeri, kazao je predsjednik odbora za vanjske poslove.

Zdravka Bušić, izaslanica predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, na skupu je podsjetila na događaje koje je Hrvatska od početka rata organizirala u svrhu pomoći Ukrajini prvi parlamentarni susret Krimske platforme 2023., prvu međunarodnu donatorsku konferenciju o humanitarnom razminiranju 2024., treći sastanak Ukrajina jugoistočna Europa 2025. te prvu Međunarodnu braniteljsku konferenciju iste godine

Braneći Ukrajinu mi ne branimo samo nju i njezin hrabri narod, mi branimo Europu, zaključila je Bušić, ujedno i voditeljica međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska-Ukrajina.