Kallas: Blokadom 20. paketa sankcija šaljemo poruku koju nismo htjeli poslati

Na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU-a u ponedjeljak nije bilo suglasnosti o 20. paketu sankcija, što je poruka koju nisu htjeli poslati uoči 4. obljetnice od početka ruske agresije na Ukrajinu, izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

- Nažalost, nismo postigli dogovor o 20. paketu sankcija. To je korak natrag i poruka koju danas nismo htjeli poslati, rekla je Kaja Kallas nakon završetka ministarskog sastanka. Dvadeseti paket sankcija protiv Rusije kao i zajam Ukrajini od 90 milijardi eura blokiraju Mađarska i Slovačka. Te dvije zemlje traže da Ukrajina odmah popravi oštećeni naftovod Družba kako bi se tranzit nafte prema njihovim rafinerijama što prije nastavio. Naftovod je oštećen 27. siječnja u ruskom napadu dronovima.

Kallas je rekla da će se rad na usvajanju sankcija nastaviti. Istaknula je da se mora odustati od pristupa da se od Ukrajine traži da preda svoj teritorij i da se počne od Rusije tražiti ono što mora učiniti da bi se došlo do pravednog i trajnog mira. Ukrajina nije prepreka za mir, Rusija jest, rekla je.

- Ne možemo na ruske maksimalističke zahtjeve odgovarati minimalističkim odgovorom, rekla je šefica europske diplomacije, dodajući da Europa traži da Rusija poštuje granice, prestane sa sabotažama, plati ratnu odštetu i vrati otetu ukrajinsku djecu.

 Nekoliko ministara vanjskih poslova u ponedjeljak je reklo da mađarski premijer Viktor Orban ponovnom blokadom Ukrajine vodi predizbornu kampanju uoči ključnih izbora 12. travnja, na kojima bi prema anketama mogao izgubiti vlasti nakon 16 godina. Orban optužuje EU da vodi proratnu politiku, a sebe predstavlja borcem za mir tražeći od Ukrajine da pristane na ruske uvjete.

- Jako mi je teško zamisliti s obzirom na mađarsku povijest da bi nepomaganje narodu Ukrajine moglo donijeti ikakve bodove na izborima, rekla je Kallas, ograđujući se da ne zna kakvo je političko ozračje u Mađarskoj.

Na pitanje tko je kriv što naftovod nije popravljen, Kallas je rekla da je to isključivo Rusija.

- Rusija je kriva jer je bombardirala ne samo naftovod nego i 80 posto ukrajinske energetske infrastrukture. Ne mogu kriviti Ukrajince što daju prioritet popravku energetske infrastrukture koja im je potrebna, što daju prioritet vlastitom narodu, ljudima kojima su struja i grijanje potrebni na temperaturi od minus 25 stupnjeva, pred popravkom naftovoda kojim se dostavlja jeftina ruska nafta drugim zemljama, rekla je Kallas.

Szijjarto: Ne mrzimo Ukrajinu, Ukrajina mrzi Mađarsku

Mađarski ministar vanjskih poslova poručuje da će sve dok Ukrajina blokira rad naftovoda Družba i onemogućuje obnovu isporuke nafte Mađarskoj, blokirati odluke Europske unije koje su važne i povoljne za Ukrajinu. 

- Ne mrzimo Ukrajinu. Problem je u tome što Ukrajina mrzi Mađarsku i što posljednjih 10 godina provodi antimađarsku politiku. Ukrajina se ponaša vrlo neprijateljski prema Mađarskoj. Pitajte Ukrajince zašto su zaustavili isporuke nafte Mađarskoj. Pitajte Ukrajince zašto dovode u opasnost sigurnost opskrbe energijom naše zemlje, zašto ne vraćaju prava mađarskoj nacionalnoj zajednici, zašto ugrožavaju našu energetsku sigurnost. Zanima me kakav će biti njihov odgovor, rekao je Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova.

Kallas nije isključila ni korištenje ruske zamrznute imovine ako Mađarska nastavi s blokadom zajma Ukrajini od 90 milijardi eura.

- Zajam od 90 milijardi dogovoren je na Europskom vijeću i tražimo da se poštuje taj dogovor. Ako to ne uspije uvijek se možemo vratiti korištenju ruske zamrznute imovine, rekla je Kallas. Na samitu u prosincu, prva opcija za pomoć Ukrajini bila je da se koriste zamrznuta sredstva ruske središnje banke, ali zbog snažnog protivljenja Belgije u kojoj se većina te imovine nalazi i uz prešutnu potporu još nekih država članica to rješenje nije prošlo.

Umjesto toga, dogovorena je rezervna varijanta o beskamatnom zajmu Ukrajini za koju također nije bilo konsenzusa pa se stoga koristio mehanizam pojačane suradnje u kojem sudjeluju 24 države članice.

- Šokiran sam, Ukrajina se brani protiv moćne ruske vojske, Mađari su nekada razumjeli kako je to. Znate, Budimpešta je zapravo dva puta bila napadnuta u 20. stoljeću, jednom je napadač bila Crvena armija. Očekivao bih mnogo veći osjećaj solidarnosti Mađarske kada je riječ o Ukrajini, naglasio je Radoslaw Sikorski, poljski ministar vanjskih poslova.

Hrvatski ministar vanjskih poslova još je jednom ponovio da Hrvatska stoji na raspolaganju zemljama srednje Europe za opskrbu naftom.

- Ja sam upravo kazao da Hrvatska raspolaže s JANAF-om koji je alternativni pravac i koji može zadovoljiti sve potrebe Slovačke i Mađarske. Mi smo kapacitete isporuke testirali. Oni nadmašuju same potrebe ove dvije države kada je u pitanju diverzifikacija neruske nafte. Hrvatska je odgovorna i pouzdana kao tranzitna zemlja, istaknuo je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

O blokadi zajma za Ukrajinu: To je kršenje obveze o lojalnoj suradnji

Nepoštovanje odluke o zajmu Ukrajini koju su jednoglasno donijeli čelnici svih država članica bilo bi kršenje obveze o lojalnoj suradnji, rekla je glasnogovornica Komisije Paula Pinho o mađarskoj najavi da će blokirati odluku s kojom su se prije složili.

- Europsko vijeće je dogovorilo zajam za Ukrajinu pod uvjetom da tri zemlje ne sudjeluju u njemu financijski. Taj je uvjet ispunjen i stoga očekujemo da će svi čelnici poštovati svoje obveze, dok bi nepoštovanje očito bilo ili jest kršenje lojalne suradnje, izjavila je Pinho na konferenciji za novinare.

Čelnici država članica su na summitu u prosincu odlučili da će Ukrajini osigurati zajam od 90 milijardi eura za sljedeće dvije godine i za koje će jamčiti europski proračun.

EK je nakon toga objavio zakonodavni prijedlog kako bi se ta odluka mogla provesti. Zajam Ukrajini odobren je na temelju mehanizma pojačane suradnje jer nije bilo moguće postići suglasnost svih država članica. Mađarska, Češka i Slovačka su se izuzele i neće sudjelovati u otplati duga.

Nakon toga, pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su dogovor o tri zakonodavna teksta koji su potrebni da se odluka o zajmu provede. Za dva zakona potrebna je kvalificirana većina, dok je za treći, koji se odnosi na izmjene Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. - 2027., potrebna jednoglasna odluka svih država članica.

Sada su Mađarska i Slovačka najavile i to nakon što je Europski parlament izglasao te zakone i kada je preostala još samo potvrda Vijeća, da će blokirati zakon za koji je potrebna jednoglasna odluka. Budimpešta i Bratislava uvjetuju svoj pristanak nastavkom tranzita nafte preko naftovoda Družba koji je oštećen 27. siječnja u ruskom napadu dronovima.

Sada optužuju Ukrajinu da oteže s popravljanjem toga naftovoda. Osim što blokiraju zajam, uskraćuju svoj glas i za 20. paket sankcija protiv Rusije.

Mađarska je također obustavila isporuku dizela Ukrajini, a sa Slovačkom prijeti da će obustaviti i isporuku električne energije.