Von der Leyen: Europa mora ponovno odgovoriti na povijesni poziv

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen održala je svoj posljednji govor o stanju Europske unije prije europskih izbora. Devet mjeseci prije sljedećih izbora za Europski parlament, iznijela je i prioritete svoje Komisije do kraja mandata.

Jasna Paro se javila za središnji Dnevnik HTV-a iz Strassbourga.

- Tristo dana je do idućih izbora i Ursula Von Der Leyen stvarno je koncipirala svoj govor oko tri velika područja koja u ovom razdoblju najviše zabrinjavaju sve europske političare: rat na europskim granicama, sve razornije posljedice klimatskih promjena i umjetna inteligencija, rekla je Paro.

- Predsjednica je pohvalila komisiju da je u vrlo kratkom roku za dvije velike krize koje nitko nije planirao i koje su promijenile svijet u kojem živimo, odgovorile u kratkom vremenu i uspjela sačuvati jedinstveno među članicama državama, rekla je Paro.

- Najavila je nove mjere i postupke, primjerice za malo i srednje poduzetništvo i novi postupak za jeftine električne automobile koji dolaze s kineskog tržišta, a svim je državama poslala poruku da je Europa spremna na protekcionističke mjere, opisala je Paro.

Paro je zaključila kako je predsjednica u govoru naglasila viziju Europe koja pokazuje zainteresiranost za novi mandat, iako sama predsjednica to nije izričito rekla.

Von der Leyen: Ljudi trebaju razmišljati o stanju unije

Predsjednica EK-a, Ursula von der Leyen, najavila je izbore. Poručila je kako ljudi "trebaju razmišljati o stanju naše unije".

- Ministri, uvaženi zastupnici i zastupnice. Za nešto manje od tristo dana , Europljani će izaći na izbore u našoj jedinstvenoj i iznimnoj demokraciji. Kao i sa svim drugim izborima, to je vrijeme kada ljudi trebaju razmišljati o stanju naše unije. To će biti vrijeme da se odluči kakvu budućnost i kakvu Europu glasači žele, rekla je.

Posebno se fokusirala na mlade ljude i mlade glasače. Rekla je kako danas mladi ljudi razmišljaju o egzistencijalnim problemima kao što su pronalazak doma ili posla.

- Među njima, imat ćemo milijune onih koji glasaju prvi put, a najlmlađi su rođeni 2008. godine u ekeonomskoj krizi. Kada budu stajali na svojim glasačkim mjestima, oni će razmišljati o tome što im je važno: ratu što bijesni na našim granicama, klimatskim promjenama, umjetnoj inteligenciji i o njihovim izgledima da jednog dana kupe kuću ili dobiju posao, kazala je.

- Kada razgovaram s tim novim naraštajem, vidim istu čežnju za boljom budućnošću, poručila je.

'Povijesni' poziv, 'ambiciozna' preobrazba

Predsjednica EK je ustvrdila kako je EU pred "povijesnim pozivom" te da se "mora završiti" posao koji je povjeren vodstvu ove zajednice.

- Europa mora ponovno odgovoriti na povijesni poziv, a to je ono što moramo napraviti zajedno. Idućih tristo dana moramo završiti posao koji nam je povjeren. Želim zahvaliti ovom domu što provodi jednu od najambicioznijih preoprazbi u kojoj se Europa našla. Vidjeli smo rađanje geopolitičke unije koja podupire Ukrajinu, protivi se ruskoj agresiji. Odgovorili smo na snažnu Kinu i ulagali u partnerstva, ustvrdila je.

Osvrnula se i na zeleni plan kojeg je opisala kao "središnj element" europskog gospodarstva.

- Europski zeleni plan je središnji element našeg gospodarstva koji je postavio jako visoku ambiciju. Utrli smo put digitalnoj tranziciji kako bismo postali globalni predvodnici u području internetskih prava, rekla je.

'Postali smo sve neovisniji u energetici, čipovima i sirovinama'

Von der Leyen je nabrojala postignuća koja su ostvarena od 2019. godine. Rekla je kako su "postavljeni temelji zdravstvene unije".

- Postali smo sve neovisniji u sektorima kao što su energetika, čipovi i sirovine. Postavili smo temelje zdravstvene unije i pomogli da se cijepi cijeli kontinent i ostali dijelovi svijeta, kazala je.

Istaknula je kako je ostvaren "revolucionarni i pionirski rad" kada se radi o rodnoj ravnopravnosti. Oktrila je kako joj to "kao ženi mnogo znači".

- Želim vam zahvaliti za revolucionarni i pionirski rad na području rodne ravnopravnosti, to mi kao ženi iznimno mnogo znači. U propise smo unijeli temeljno načelo da jednak rad zaslužuje biti jednako plaćen, ustvrdila je.

Dodala je kako "posao još uvijek nije završen", ali i kako je "ostvareno 90% smjernica" koje su predstavljene 2019. godine.

- Naš posao još uvijek nije završen. Moramo se i dalje složno zalagati za napredak. Htjela bih da u naše zakone ugradimo još jedno temeljno načelo: Ne znači ne. Zahvaljujući ovom parlamentu, uspjeli smo ostvariti 90% smjernica koje sam predstavila 2019. Naš posao još nije završio i moramo ostati ujedinjeni, zaključila je.

Samodostatnost Europe

- Od vjetra do čelika, od baterija do električnih vozila, naša je ambicija kristalno jasna: budućnost naše industrije čistih tehnologija mora se izgraditi u Europi, naglasila je.

Upozorila je da europske tvrtke ne bježe od konkurencije, ali su često žrtve nepoštene prakse. Von der Leyen je naglasila da Europa nije zaboravila kako je nepoštena kineska trgovinska praksa utjecala na solarnu industriju.

Von der Leyen je najavila da Komisija pokreće istragu električnih vozila koja dolaze iz Kine. Istovremeno je istaknula da je važno da EU ima otvorene kanale komunikacije s Kinom.

- Uklanjanje rizika, a ne razdvajanje bit će pristup Komisije prema Kini, naglasila je.

Očekuje se da će zelene teme dominirati kampanjom za iduće europske izbore, a posebna pozornost bit će na provedbi europskog Zelenog plana predstavljenog 2019. godine.

- Europski zeleni plan rođen je iz potrebe da se zaštiti naš planet (...) U posljednjih pet godina broj tvornica čistog čelika u EU-u porastao je s nijedne na 38. Sada privlačimo više ulaganja u čisti vodik nego Sjedinjene Države i Kina zajedno, rekla je.

Obratila se europskim poljoprivrednicima i poručila im da proizvodnja zdrave hrane mora biti temelj poljoprivredne politike.

- To nije uvijek lak zadatak, pošto posljedice ruske agresije na Ukrajinu, klimatske promjene koje donose suše, šumske požare i poplave te nove obveze imaju sve veći utjecaj na rad i prihode poljoprivrednika, rekla je njemačka političarka.

Po tom pitanju pozvala je na "veći dijalog i manje podjela". 

Ekonomski izazovi

Visoka inflacija ostaje značajan ekonomski izazov, ali padaju cijene energenata nakon energetske krize nastale ruskom invazijom na Ukrajinu.

- U Uniji u 2023. manje od 10 posto ukupnog uvoza plina dolazi iz Rusije. Europske rezerve plina popunjene su do rekordne razine iznad 95 posto, iako se nije činilo da će Europa u tome uspjeti, poručila je von der Leyen.

Ostali ključni izazovi bit će osigurati bolji pristup tržištu rada, kao i olakšati poslovanje u Uniji.

- Stoga moramo poboljšati pristup tržištu rada. Pogotovo za mlade, za žene. I trebamo kvalificiranu migraciju. Osim toga, moramo odgovoriti na duboko ukorijenjene promjene u tehnologiji, društvu i demografiji, rekla je von der Leyen.

Dodala je da je zamolila Marija Draghija da izradi izvješće o budućnosti europske konkurentnosti.

Kao posebno postignuće u mandatu ove Komisije, von der Leyen je istaknula Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu, i naglasila da su nužni "minimalni globalni standardi za sigurnu i etičnu uporabu umjetne inteligencije".

Komisija se nada da će europske institucije što prije postići dogovor o paktu o migracijama i azilu.

Von der Leyen izdvojila je Bugarsku i Rumunjsku kao zemlje s najboljim praksama u području azila i vraćanja migranata.

- Bugarska i Rumunjska dio su našeg šengenskog prostora, rekla je von der Leyen i pozvala da im se odblokira ulazak u šengenski prostor "bez daljnjeg odgađanja".

Proširenje EU

- Budućnost Ukrajine je u našoj Uniji. Budućnost zapadnog Balkana je u našoj Uniji. Budućnost Moldavije je u našoj Uniji. I znam koliko je europska perspektiva važna za mnoge ljude u Gruziji, rekla je von der Leyen.

Njemačka političarka rekla je da su bloku od 27 zemalja potrebne reforme i podržala reviziju Ugovora o Uniji "ako i gdje je to potrebno", ali poručila da ne treba čekati da se to dogodi da bi se ubrzala europska integracija.

- Unija koja je spremna za proširenje može se brže postići, a preduvjet za to je odgovoriti na praktična pitanja kako će Unija s više od 30 zemalja funkcionirati u praksi, naglasila je von der Leyen.

Srbija i Crna Gora vode pregovore, ali prilično sporo, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile 2022., Ukrajina, Moldavija i BiH dobile su prošle godine status kandidata, a Kosovo ima status potencijalnog kandidata.