Ustavno vijeće potvrdilo Macronovu mirovinsku reformu

Francusko ustavno vijeće potvrdilo je u petak mirovinsku reformu predsjednika Emmanuela Macrona kojom se dobna granica umirovljenja podiže sa 62 na 64 godine čemu se već tri mjeseca građani diljem zemlje odupiru prosvjedima i obećavaju da neće stati.

Vijeće je potvrdilo valjanost reforme uz tek manje zamjerke što je veliko olakšanje za Macrona i njegovu vladu suočenu sa žestokim otporom nezadovoljnih Francuza. Potezi vlade u skladu su s ustavom, presudilo je Vijeće i odobrilo podizanje dobne granice za umirovljenje uz tek manje mjere koje bi trebale izmijenjene u pogledu zapošljavanja starijih radnika.

Macron i njegova vlada nadaju se da će ta odluka obeshrabriti prosvjede francuskih sindikata koji su povremeno postajali nasilni. Predsjednik je poručio kako "zemlja mora nastaviti napredovati, raditi, suočiti se s izazovima".

Francuzi postali dodatno ogorčeni

Nakon odluke deveteročlanog vijeća da je većina kontroverznih zakona o mirovinskoj reformi u skladu s ustavom, Francuzi su postali dodatno ogorčeni. Oni koji su ponovno izašli na ulice nisu, kažu, imali nikakvih iluzija o tome da bi odluka mogla biti drukčija.

"Što da kažem, šokirana sam. Ovo nije demokracija. Prije četiri dana bila sam u Berlinu s djecom gdje smo razgovarali o demokraciji i o tome kako se mi u Europi borimo za svoja prava prosvjedima. A tako ćemo i nastaviti", "Ovo će produžiti nasilje, prosvjedi će postati nasilniji, a tko će biti u opasnosti - mi, samo su neke od reakcija.

Vlada je najavila da će reforma stupiti na snagu 1. rujna, kako je i planirala. No tvrdi sindikati i oporba upozorili su da neće pokleknuti i pozvali Macrona da ne potpiše zakon. Borba se nastavlja, najavio je čelnik tvrde ljevice Jean-Luc Melenchon. 

Prosvjednici su stajali okupljeni pred pariškom Gradskom vijećnicom uz transparente s porukama poput "Štrajkovi se nastavljaju sve do povlačenja reforme" u vrijeme kada je Ustavno vijeće izreklo svoj sud.

Oporba ne odustaje od borbe

Ustavno vijeće odbacilo je prijedlog oporbe o raspisivanju referenduma o mirovinskoj reformi. Oporba je zatražila još jedan referendum o kojem bi Vijeće trebalo odlučiti početkom svibnja. Politički analitičari ocjenjuju da bi široki val nezadovoljstva vladinom mirovinsko reformom mogao imati dugoročne posljedice, uključivo jačanje krajnje desnice.

Čelnik Stranke komunista Fabien Roussel pozvao je vladu "da ne donese" taj zakon. Boji se kaže - "društvene erupcije". "Ako potpiše zakon predsjednik više neće moći vladati zemljom", rekla je čelnica stranke radikalne ljevice LFI Mathilde Panot.

Prosvjedi koji su od siječnja okupljali stotine tisuća ljudi posustali su u zadnje vrijeme. Nasuprot ljevici, čelnik tradicionalne stranke desnice Eric Ciotti pozvao je "sve političke snage" da "prihvate" odluku.

Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen napisala je na Twitteru da "politička sudbina mirovinske reforme nije zapečaćena" i pozvala birače da podrže one koji se tomu protive na sljedećim izborima kako bi je oni ukinuli.

Dok se na ulicama prosvjedovalo, predsjednik Emmanuel Macron je sa suprugom obišao radove na katedrali Notre Dame, uoči 4. godišnjice izbijanja požara. Iz riječi pohvale upućenih radnicima na projektu obnove, mnogi su iščitali poruku prosvjednicima.

- Što sve nisam slušao prije 4 godine, kada smo rekli da sve mora obnoviti u roku od 5 godina. Ali kada imate smjer i ambiciju, možete pogurati stvari naprijed. I svi sudjelujete u tom u procesu. Godina pred nama neće biti laka, ali će biti odlučujuća, poručio je.

U procesu rada na mirovinskoj reformi, ključne su uloge odigrali francuska premijerka i resorni ministar. Poručili su da nema pobjednika i gubitnika te da će naporno raditi kako bi osigurali da se reforma počne provediti od 1. rujna.