Većina Austrijanaca vidi probleme u dostupnosti vode u budućnosti

Oko 60 posto Austrijanaca očekuje probleme u dostupnosti vode u idućih deset godina, a gotovo 85 posto njih smatra pristup čistoj i pitkoj vodi najvećim postignućem Austrije, pokazalo je istraživanje agencije Marketagent.

Još prije tri godine probleme u dostupnosti vode očekivalo je u tom vremenskom razdoblju 49 posto ispitanika, prema prvom istraživanju Marketagenta.

Nešto manje od polovine anketiranih, njih 46 posto, smatra trenutnu dostupnost pitke i vode općenito problematičnom, gotovo dvostruko više nego u istraživanju provedenom 2023. godine, kada je takvo mišljenje dijelilo 24 posto anketiranih. 

Nešto manje od polovine strahuje danas za opskrbu pitkom vodom, u usporedbi s točno trećinom ispitanika u 2023. godini.

Austrija ove godine bilježi izrazitu i dugotrajnu sušu i čak 57 posto ispitanika smatra da je količina oborina znatno manja nego u prethodnih pet godina. Njih 61 posto drži da je posrijedi dugoročan trend, a ne samo prolazna vremenska pojava.

Pad vodostaja na austrijskim jezerima i rijekama primijetilo je 43 posto ispitanika, a još 40 posto njih uočilo je da je razina vode nešto niža.

- Za mnoge ljude nestašica vode više nije apstraktan scenarij iz budućnosti, kaže direktor Marketagenta Thomas Schwabl, istaknuvši da isušeno tlo, niski vodostaji i iznimne vrućine već jasno pokazuju razmjere promjena.

Austrijanci najviše strahuju od moglih posljedica nestašice vode. Tako čak 92 posto ispitanika smatra da bi moguća nestašica u idućih deset godina mogla povećati opasnost od šumskih požara, a gotovo isti udio očekuje posljedice za poljoprivredu.

Njih 56 posto smatra vjerojatnim i prijetnju zdravlju ljudi zbog manjka pitke vode.

- Nestašica vode uvelike nadilazi okvire opskrbe pitkom vodom, istaknula je Andrea Berger iz Marketagenta, dodajući da građani prepoznaju moguće posljedice za šume, poljoprivredu i energetiku.

Upravo je pristup čistoj pitkoj i izvorskoj vodi najvrjednije postignuće Austrije, smatra čak 84,3 posto ispitanika. Na drugom je mjestu zdravstvena zaštita koju je izdvojilo 71,1 posto ispitanika, a na trećem visoka kvaliteta zraka, glavni prioritet za njih 70,7 posto.

Veća svijest o potrošnji vode vidljiva je i u u svakodnevnom ponašanju građana pa tako čak 86 posto ispitanika navodi da barem donekle pazi na potrošnju, procijenivši je u prosjeku na 85 litara dnevno.

Podaci nadležnog ministarstva pokazuju pak da stvarna potrošnja iznosi oko 130 litara.

Velika većina građana podupire i ograničenja nepotrebne potrošnje vode. Zabranu pranja automobila podržava 85 posto ispitanika, a zabranu punjenja privatnih bazena njih 78 posto.