Postignut politički dogovor o novim sankcijama Rusiji

U Strasbourgu je postignut politički dogovor o novim sankcijama Rusiji. Europski zastupnici raspravljali su o Putinovoj ilegalnoj aneksiji ukrajinskog teritorija kao i o nuklearnim prijetnjama. 

- Što se tiče rasprave u EP-u predsjednica EK Ursula von der Leyen i njezin zamjenik Josep Borrell mogu biti jako zadovoljni raspravom koja je uslijedila. Velika većina zastupnika osudila je, ne samo rusku agresiju nego i nezakonitu aneksiju, ali i nezakoniti referendum koji se odvijao. Europska komisija je prošli tjedan predložila nove sankcije upravo zbog tog nezakonitog referenduma koji bi se trebao uvesti Rusiji. Ursula von der Leyen je potvrdila, kao i češko predsjedništvo Vijećem EU-a da je postignut dogovor između država članica i njihovih predstavnika. Taj novi krug sankcija trebao bi dodatno zabraniti izvoz visoke tehnologije iz EU-a u Rusiju, zabraniti uvoz određenih riba iz Rusije u EU, kazniti sve one osobe koje su sudjelovale u organiziranju provedbi i davanju rezultata nezakonitog referenduma, a možda najznačajnije odrediti i najvišu cijenu nafte koja iz Rusije dolazi prema trećim zemljama. To je bilo najveće pitanje prijepora. Trebalo je naći zakonsku osnovu za to jer EU, kao što je dogovoreno u prethodnom krugu sankcija, 5. prosinca prestaje uvoziti rusku naftu. Međutim, prijevoz ruske nafte u treće zemlje odvija se preko tvrtki koje imaju tankere, a registrirani su ili su im vlasnici iz EU-a. Spominjali su se najviše oni iz Malte, Cipra i Grčke. Na kraju su i njihovi predstavnici pristali da se uvedu sankcije, tj. da se odredi najviša cijena ruske nafte. I ako cijena prelazi taj vrh, onda tanker iz EU-a ne bi smio to prevoziti dalje u treće zemlje. To će se, naravno, dogovarati i sa skupinom G7. A detalji samih sankcija trebali bi biti objavljeni ili večeras ili sutra kad ćemo znati i kada stupaju na snagu, izvijestio je novinar Tihomir Vinković koji se u središnji Dnevnik HTV-a javio iz Strasbourga .

Europska unija treba ojačati otpornost na ruske dezinformacije i propagandu, osobito u jeku agresije te zemlje na Ukrajinu, a aspirantice za članstvo u Uniji ne smiju biti uz one koji "žele nauditi Europi", rečeno je na sjednici Europskog parlamenta.

- Ruska propaganda prodrla je u naša društva pomoću rublja oligarha na našim ekranima, u našim novinama, i u našem javnom prostoru. Ruska propaganda i dezinformacije ciljaju europske i međunarodne auditorije kako bi se smanjila podrška Ukrajini", rekao je Margaritis Schinas, potpredsjednik Europske komisije u raspravi o "borbi protiv antieuropske i antiukrajinske propagande Putinovih europskih ortaka".

Schinas je naveo da je radna skupina za dezinformacije o ratu u Ukrajini, koju je osnovao Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO), identificirala više od 1600 slučajeva slučajeva dezinformacija o ratu.

Nakon početka rata u Ukrajini društvene mreže blokirale su ruske državne medije. "Russia Today i Sputnik očito su bile propagandne mašinerije", istaknuo je Schinas.

Potpredsjednik EK rekao je da partneri EU-a, među njima i zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji, ne mogu više sjediti na dvije stolice. "Oni ne mogu istovremeno biti uz nas i uz one koji nam žele nauditi", rekao je Schinas, dodavši da EU treba jačati otpornost na dezinformacije i propagandu.

- Proruske političke opcije su ekstremisti, populisti i služe kao Putinove korisne budale, često jako dobro plaćene i nažalost ih se može pronaći među nekim bivšim i aktualnim premijerima nekih članica EU-a, rekao je u raspravi eurozastupnik Tonino Picula, dodavši da Putinovi europski ortaci kritiziraju sankcije i iskorištavaju porast cijena i energetsku krizu kako bi govorili u prilog Rusiji.

Picula je prozvao Srbiju jer je, uz Bjelorusiju, jedina europska zemlja koja još nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji. "Nedavno potpisani sporazum s Rusijom pljuska je srbijanskom narodu, ali i nama", dodao je Picula.

Rusija tvrdi da ratuje u Ukrajini kako bi svog susjeda očistila od nacista i zaštitila ruski narod.

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak iz redova pučana, rekla je da je ruska propaganda dugo pripremala teren za rat, a sada ga pravda lažima.

- Iako je ukrajinski narod slobodnom voljom na demokratski provedenim izborima nekoliko puta jasno izabrao put prema euroatlantskim integracijama, ruska propaganda nastojala je prikazati, ne samo vlast u Kijevu kao nacističku, nego je išla toliko daleko da je cijeli jedan narod optužila za pokušaj provođenja genocida, rekla je Glavak.

Upozorila je da je problematično što se takav diskurs može čuti u europskom političkom i medijskom prostoru, kao i s najvećih svjetskih pozornica.

Većina hrvatskih eurozastupnika za nastavak sankcija Rusiji

U rujnu su provodeni referendumi o pridruživanju četiriju ukrajinskih regija Rusiji. Moskva je rezultate glasanja iskoristila kao temelj za pripajanje regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja, a Zapad i Ukrajina odbacili su referendume kao "lažne" i "namještene".

- Pozivamo na još jedan snažan paket sankcija koji ciljaju na sve koji imaju veze s nezakonitim referendumima jer nikada nećemo priznati takozvane rezultate. Tražimo koordinirane aktivnosti po pitanju zahtjeva za vizu i azil ruskih građana i konkretne prijedloge za pojačanu vojnu potporu, rekao je u raspravi hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP).

Članice Europske unije dogovorile su u srijedu novi krug sankcija Rusiji. Većina eurozastupnika podržala je taj potez, za razliku od nezavisnog hrvatskog eurozastupnika Mislava Kolakušića.

- Zamislimo i zapitajmo se da je Meksiko odlučio pristupiti Ruskoj Federaciji i postaviti nuklearne i druge projektile na granicu sa SAD-om, kakva bi bila reakcija SAD-a?", rekao je Kolakušić kolegama u Europskom parlamentu.

- Sankcije - imali smo 70 godina povijesnog iskustva kako utječu sankcije na pokušaj svrgavanja izabranih predstavnika te vlasti. Nakon 70 godina uvođenja ekonomskih sankcija, i to najviše razine, u Kubi i Sjevernoj Koreji i dan danas, sedam desetljeća kasnije, na vlasti su iste dinastije (...) Moramo se okrenuti diplomaciji, rat će dovesti do nuklearnog rata i pogibije stotina milijuna ljudi. Moramo koristiti iskustva povijesti i okrenuti se miru, dodao je Kolakušić.

Eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ) reagirao je u raspravi na Kolakušićevu izjavu.

- Povijest nam pokazuje da popuštanje ili razjedinjenost pred tiranijom ili pred imperijalizmom ne može pomoći, upravo suprotno. Povijest nam također pokazuje da ne doprinosi niti relativiziranje agresije, a posebno je neshvatljivo kada to dolazi iz usta kolege koji također dolazi iz države koja je samo prije 30 godina bila žrtva slične agresije, rekao je Ressler.

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) poručila je da EU ne treba ustupiti pred Ruskom Federacijom te da će nastaviti podržavati Ukrajinu.

- Ukrajinu nećemo napustiti bez obzira na prijetnje i zastrašivanja koja dolaze iz Kremlja jer, posebno mi iz Hrvatske, koji smo ne tako davno bili izloženi agresiji i podnijeli velike žrtve, znamo cijeniti slobodu za koju smo se izborili kako bismo uživali vrijednosti na kojima počiva Europska unija, rekla je Glavak, podržavši nastavak sankcija Rusiji.

- Jasna je razlika između nas koji govorimo jezikom mira i onih koji govore jezikom rata. Moramo ustrajati u svojim politikama i svojim vrijednostima, no biti svjesni ruske strategije u geopolitičkom smislu i njezinih imperijalističkih težnji. U obrani demokratskih vrijednosti trebamo poduprijeti mjere, rekla je Glavak u raspravi.

Ressler je za Hinu ocijenio da će "ishod rata u Ukrajini oblikovati cijelu Europu, kako ćemo mi živjeti, kako će živjeti naša djeca i zato je bitno da pokažemo jedinstvo u svemu i da se dogovori novi paket sankcija".

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je na ključnoj raspravi ove plenarne sjednice ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije i zauzela se za zajednički sustav nabave energenata u EU-u.

Čelnica Komisije uoozorila je da će se nakon zime ponovno morati puniti skladišta plina, istaknuvši da bi EU "trebala imati zajednički sustav nabave energenata".

Europska unija nastoji što prije ukinuti ovisnost o ruskim energentima. Hrvatska je najavila proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku i prognozira da će postati regionalni centar opskrbe plinom.

Ressler je istaknuo da je proširenje kapaciteta LNG terminala "dobro i za Hrvatsku i Europu". "U relativno smo boljoj situaciji nego neke druge države članice, ali je bitno da svi zajedno pokažemo solidarnost unutar EU-a i da prije svega ova zima prođe sa što manjim posljedicama za europske građane", dodao je.