20:51 / 05.11.2019.

Autor: IMS/V.K./HRT

Vedriš: Suština je u boljem korištenju sredstava iz fondova EU

-

-

Foto: - / -

Tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom jedna od najvažnijih tema bit će novi sedmogodišnji financijski okvir Unije.
Tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom jedna od najvažnijih tema bit će novi sedmogodišnji financijski okvir Unije. 17 zemalja članica neformalne skupine Prijatelji kohezije, među kojima je i Hrvatska, među ostalim traže da se ne smanjuju sredstva kohezijske politike.

Protive se i prijedlogu dijela zemalja da se nacionalna izdvajanja smanje na jedan posto bruto nacionalnog dohotka. Ima li još uvijek prostora za razgovor o smjernicama europskog proračuna, nepovoljnima i za Hrvatsku?

O tome su govorili u emisiji Tema dana, Zvonimir Savić, savjetnik za financije predsjednika Vlade i Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Plenković: Članstvo u EU treba biti dodana vrijednost

Savić je rekao kako je danas u Pragu bio sastanak država članica prijatelja kohezije, znači prijatelja regionalne politike EU koja se putem svojih instrumenata, fondova EU, prelijeva u države koje su manje razvijene od prosjeka EU, kako bi se potaknuo rast i razvoj.

- Upravo traju pregovori o definiranju višegodišnjeg financijskog proračuna EU za razdoblje 2021-2027. godine. To je težak proces i sigurno će trajati još nekoliko mjeseci s težnjom da se pregovori, o tom višegodišnjem financijskom okviru, završe za vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, rekao je.

Naglasio je kako je danas potpisana deklaracija koja je na tragu nekoliko bitnih stvari, a to su zadržavanje kohezijske politike EU i dosadašnjih principa.

Vedriš je naglasio kako je ukupan "kolač” koji se dijeli 170 milijardi eura i on ima namjene. Neke od namjena su kohezijska politika, poljoprivreda te nove tehnologije i inovacije.

- Rasprava se vodi oko starih i novih prioriteta. Hrvatska je zainteresirana da se nastavi s paketom kohezijske politike koji vodi računa o socijalnoj, regionalnoj politici i poboljšanju infrastrukture, rekao je Vedriš i dodao kako su naši argumenti jasni, zato što ako se prije podigne razina razvijenosti, prestat će potreba za pomaganjem, a dobar dio sredstava koja dolaze kroz fondove zemljama nižeg stupnja razvoja, opet će se vratiti u korist razvijenijih zemalja.

Savić je naglasio kako članovi Prijatelja kohezije podupiru to da se intenziteti razina potpore kohezijske politike ne smanjuju.

- Prijatelji kohezije se protive smanjenju sufinanciranja i rokova, što bi znatno utjecalo na proračune, planiranje pa i provedivost nekih projekata, rekao je.

Vedriš je naglasio kako je kod korištenja EU fondova bitna domaća problematika.

- Za što usmjeravamo sredstva, kojom brzinom ih koristimo i što ostaje iza korištenja tih fondova. Jesmo li trajno pomaknuli pojedine dijelove gospodarstva i jesmo li investirali u propulzivne grane ili smo jednokratno komunalnu infrastrukturu popravili, istaknuo je Vedriš.

Savić je naglasio kako je u Hrvatskoj trenutno implementirano 23 milijarde kuna vrijednosti građevinskih projekata iz sredstava fondova EU, a do kraja godine, taj će iznos biti 29 milijardi kuna.

Vedriš je zaključio kako je suština u boljem korištenju sredstava, a ne samo u količini.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!