Dan nakon Trumpove najave carina za EU od 30% stižu reakcije i analize

Dan nakon najave američkog predsjednika o uvođenju carina od 30% na uvoz iz Europske unije, koje bi trebale stupiti na snagu idući mjesec, i dalje se nižu reakcije. 

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je dodatno zaoštrio globalni trgovinski rat i zaprijetio uvođenjem carine od 30% na uvoz iz Europske unije od 1. kolovoza, neovisno o sektorskim mjerama, unatoč višemjesečnim intenzivnim pregovorima.

- Potencijal ove zemlje je nevjerojatan. Vodila se vrlo glupo, vodila se glupo, glupo, tako glupo, i neke od zemalja sada su vrlo uznemirene jer su nas iskorištavale 30, 40 godina. Ja sam to sada zaustavio. Zaustavljanje je bilo u procesu, a onda smo imali COVID u posljednjem dijelu moje administracije i imali smo najjače gospodarstvo u povijesti naše zemlje. Ovo će sada biti bolje, predviđam. Ovo će biti bolje. Novac koji dolazi, carine koje dolaze u stotinama milijardi dolara slijevaju se u našu zemlju, rekao je Trump u intervjuu.

Posljedice najavljenih carina neće biti iste za sve članice jer nisu sve jednako izložene američkom tržištu. Među zemljama koje ostvaruju trgovinski višak sa SAD-om prednjači Irska s oko 87 milijardi dolara zahvaljujući važnoj farmaceutskoj industriji, zatim Njemačka kojoj je SAD glavno tržište za automobile i čelik i koja bilježi višak od oko 85 milijardi dolara. Slijede Italija, s viškom od 44 milijarde dolara, i Francuska sa 16,5 milijardi, a u obje zemlje bile bi znatno pogođene prehrambena i vinska industrija, jednako kao u Španjolskoj.

Gledano na razini cijele Europske unije, prema izračunu američkog Ureda za ekonomsku analizu, godišnji trgovinski višak s SAD-om iznosi 235,5 milijardi dolara.

SAD i Europska unija najveći su trgovinski partneri na svijetu. Njihova ukupna robna razmjena iznosi 867 milijardi eura s prednošću za EU, koja bilježi suficit od 200 milijardi. No kad se uračunaju i usluge, poput financijskih i digitalnih, Amerika prednjači i u tom slučaju razmjena doseže čak 1,68 bilijuna eura, a ukupni suficit Europe tada pada na samo 50 milijardi.  

Bruxelles podsjeća da se gospodarstva dviju strana međusobno nadopunjuju i preferira dijalog. Stoga će Europska unija produžiti obustavu protumjera na američke carine do početka kolovoza kako bi ostavila prostor za dogovor u trgovinskom sporu sa SAD-om, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Najavljujući produljenje obustave protumjera, Von der Leyen je izjavila kako će Unija "nastaviti pripremati dodatne protumjere kako bismo bili potpuno spremni".

- SAD nam je poslao pismo s mjerama koje će stupiti na snagu 1. kolovoza ako se do tada ne postigne pregovaračko rješenje. Stoga ćemo produljiti i suspenziju naših protumjera do početka kolovoza i istodobno ćemo se nastaviti pripremati za protumjere kako bismo bili potpuno spremni. Uvijek smo bili vrlo jasni da preferiramo pregovaračko rješenje. To ostaje slučaj i iskoristit ćemo vrijeme koje sada imamo do 1. kolovoza. A na drugom kolosijeku, radili smo od samog početka i sada smo spremni odgovoriti protumjerama. Pripremili smo se za to i možemo odgovoriti protumjerama ako bude potrebno. Dakle, ovaj dvosmjerni pristup se isplati jer smo spremni, kazala je.

Prvi paket protumjera na američke carine na čelik i aluminij suspendiran je u travnju na 90 dana kako bi se omogućili pregovori.

Suspenzija je trebala isteći u ponedjeljak.

Drugi paket mjera priprema se od svibnja i ciljano obuhvaća američku robu u vrijednosti od 72 milijarde eura, ali te mjere još nisu javno predstavljene, a konačni popis moraju odobriti države članice EU-a.

Von der Leyen je dodala kako primjena europskog instrumenta za borbu protiv prisile zasad nije na stolu.

- Taj je instrument osmišljen za izvanredne situacije, a još nismo u toj fazi, rekla je.

Instrument omogućuje Uniji protumjere protiv trećih zemalja koje vrše gospodarski pritisak na članice kako bi promijenile svoje politike.

Moguće protumjere uključuju ograničavanje pristupa robama i uslugama iz EU-a, kao i druge gospodarske mjere povezane s izravnim stranim ulaganjima, financijskim tržištima i kontrolom izvoza.

Među ključne izvozne proizvode u SAD, EU ubraja farmaceutske proizvode, automobile, kemikalije, medicinske uređaje, industrijske strojeve i alkoholna pića. Unija je srpemna povećati uvoz američkog ukapljenog plina, ali odbija mijenjati svoja pravila digitalne ekonomije koju Trump kritizira, smatrajući da ciljaju američke tehnološke divove.

- Nećemo pretjerano reagirati. Stvar je u tome da ovakve carine nisu održive ni prihvatljive. Europa ima protumjere, ali ih ne želi primijeniti, radije bi postigla dogovor pregovorima, smatra irski premijer Michael Martin.

- EU će možda ponuditi kupnju više američkih proizvoda, ali neće pristati na neravnopravan položaj. I dalje pregovara iz pozicije snage, tvrdi njemački ekonomski analitičar Carsten Brzeski.

Trump je najavio carine i prema drugim državama - Japanu, Južnoj Koreji, Kanadi i Brazilu - uključujući i 50-postotne carine na bakar. Cilj mu je, kaže, potaknuti domaću proizvodnju i ispraviti globalne trgovinske neravnoteže. A carine već pune američki proračun s više od 100 milijardi dolara prihoda od početka fiskalne godine.

Merz želi iskoristiti nadolazeće tjedne kako bi se riješio spor oko carina sa SAD-om

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da će intenzivno surađivati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen kako bi riješili eskalirajući trgovinski rat sa SAD-om.

- O tome sam intenzivno razgovarao tijekom vikenda i s Macronom i s Ursulom von der Leyen", rekao je Merz za njemačku televiziju ARD, dodajući da je o tom pitanju razgovarao i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

- Želimo iskoristiti ovo vrijeme, dva i pol tjedna do 1. kolovoza, kako bismo pronašli rješenje. Stvarno sam predan tome, rekao je Merz.

Merz tvrdi da će njemačko gospodarstvo biti teško pogođeno carinama te da čini sve što može kako bi se osiguralo da se američke carine od 30 posto ne uvedu.

Sada su potrebni jedinstvo u Europi i razuman dijalog s američkim predsjednikom, rekao je Merz, dodajući da ne bi trebalo isključiti europske protumjere.

Na pitanje hoće li pristati na protucarine koje je predložila Francuska, Merz je rekao: "Da, ali ne prije 1. kolovoza."