Vučić i Kurti u Bruxellesu: Prijedlog EU-a temelj za daljnje pregovore

Nakon sastanka u Bruxellesu, održanom uz posredovanje visokih dužnosnika Europske unije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti izrazili su spremnost da implementiraju europski prijedlog. Složili su se da je to okvir za daljnje pregovore o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.

Pet sati trajao je sastanak predsjednika Srbije i Kosova. Obje su se zemlje složile da je sporazum koji predlaže Europska unija put prema normalizaciji odnosa.

- Ovaj je sporazum prije svega za građane Kosova i Srbije, nije za EU. U njemu se navodi da se ljudi mogu slobodno kretati između Kosova i Srbije koristeći se vlastitim, međusobno priznatim putovnicama, osobnim iskaznicama i registarskim pločicama. To podrazumijeva da ljudi mogu studirati i raditi u obje zemlje i da se pritom ne postavlja pitanje gdje su izdane diplome, istaknuo je visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Međusobno priznanje dokumenata, putovnica i nacionalnih simbola značilo bi da se Srbija prema Kosovu mora odnositi kao prema suverenoj državi. Srbijanski predsjednik ističe da su razgovori bili teški, a glavni kamen spoticanja bila je zajednica srpskih općina.

- Mislim da gospodin Kurti nije bio spreman da to prihvati sada, a da li će u budućnosti, vidjet ćemo. Mislim, u svakom slučaju nadam se, da je moguće da postižemo nekakve kompormise, ali se plašim da možemo da ostanemo zaglavljeni u nečemu što je odavno potpisano i što je odavno trebalo da bude ispunjeno, rekao je Aleksandar Vučić u Bruxellesu. 

Kosovski premijer Albin Kurti razočaran je zbog toga što današnji usmeni dogovor nije ovjekovječen potpisima.

- Ovo je sporazum simetrije, dobrosusjedstva i suradnje u budućnosti, uvijek na demokratski i europski način. Nisam ništa potpisao jer druga strana nije bila spremna potpisati. Izrazio sam volju i interes da potpišem ovaj tekst, ali druga strana nije bila spremna, iako je pristala, izjavio je Kurti.

Dijalog se nastavlja. Sljedeći sastanak na relaciji Beograd - Priština održat će se 18. ožujka u Sjevernoj Makedoniji.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i posebni izaslanik EU-a za dijalog između Srbije i Kosova Miroslav Lajčak najprije su odvojeno razgovorali s premijerom Kurtijem, a potom i s Vučićem. Oko 18 sati počeo je zajednički sastanak.

Bio je to jedan od najvažnijih sastanaka od početka dijaloga između Srbije i Kosova, koji se pod pokroviteljstvom EU-a vodi još od 2011. godine.

U Bruxellesu boravi i posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar, koji je već razgovarao s Vučićem, a predviđen je i sastanak s Kurtijem.

Dosadašnji sastanci u proteklih nekoliko godina uglavnom su bili upravljanje krizom, a sada je promijenjen pristup i ide se prema normalizaciji i zato je ovaj sastanak drugačiji od ostalih, rekao je u petak visoki dužnosnik EU-a koji je želio ostati neimenovan.

Nakon višegodišnjih pokušaja u okviru dijaloga između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji su dosad donijeli vrlo skroman napredak, Njemačka i Francuska su u rujnu prošle godine pokrenule inicijativu koju su podržale Sjedinjene Države i cijela EU da se što prije napravi iskorak po tom pitanju s obzirom na kontekst rata u Ukrajini.

Njemačko-francuska inicijativa je rezultirala prijedlogom sporazuma čija je srž međusobno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. Prijedlog sporazuma ne predviđa formalno srbijansko priznanje Kosova, ali bi se Srbija po njemu de facto morala odnositi prema Kosovu kao suverenoj državi.

Srbija ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i obje strane trebaju razvijati normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava. Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu i formalizirati poseban status Srpske pravoslavne crkve, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.

Najtvrđi orah je uspostava zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, gdje su Srbi većina. To je predviđeno sporazumom koji su dvije strane potpisale u Bruxellesu 2013. godine. Kosovska strana ne želi da ta zajednica općina bude nešto poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

Europska strana očekuje da će obje strane prihvatiti ponuđeni prijedlog za normalizaciju odnosa i ističe da se neće razgovarati o sadržaju prijedloga, nego o njegovoj provedbi koja bi trebala potrajati nekoliko mjeseci. Provedbu prijedloga nagledat će zajedničko povjerenstvo pod vodstvom EU-a.

Vučić i Kurti o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije

Kosovski premijer Albin Kurti ocijenio je, u intervjuu uoči nove runde pregovora u ponedjeljak u Bruxellesu, da bi sporazum Srbije i Kosova mogao biti postignut do kraja godina, a da središnji dio normalizacije odnosa treba biti uzajamno priznanje.

- Kosovo i Srbija imaju za cilj zaključiti značajan sporazum o normalizaciji odnosa ove godine, rekao je Kurti u ekskluzivnom intervjuu za portal Euroaktiv. Naglasio je a to neće ići glatko, unatoč povecanom angažiranju Zapada.

Kao ključni problem naveo je ustrajnost Beograda da neće formalno priznati neovisnost Kosova, iako može pristati na de facto priznanje.

Kurtijevi komentari uslijedili su uoči sastanka na visokoj razini kojem su domaćini visoki europski dužnosnici i na kojem se očekuje da ce čelnici Srbije i Kosova podržati sporazum o normalizaciji zategnutih odnosa, navodi portal Euroaktiv.

Ažurirani prijedlog EU-a, koji su obje strane primile prije početka samita EU-Zapadni Balkan u Tirani prošlog prosinca, ali još nije službeno objavljen, uključuje međusobno priznavanje službenih dokumenata, povećanu financijsku pomoć i druge mjere za poboljšanje života ljudi u obje zemlje.

Vučić: neće biti kapitulacije

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da će na današnjem sastanku u okviru dijaloga Beograd-Priština napraviti ono što je najbolje za Srbiju.

- Niti će biti kapitulacije, niti će biti povratka u devedesete. Srbija će ići naprijed ma koliko teško bilo i uspjet ćemo se izboriti za to, rekao je.

Zahvalio je onima koji podržavaju vodstvo Srbije.

- Onima koji se unaprijed spremaju napadati nas kako ćemo potpisati nešto jer ćemo tako biti izdajnici i unaprijed znaju da smo krivi i da se vraćamo u devedesete, mogu samo reći da se ne nerviraju, poručio je.

Ne očekuju brze rezultate

Američki veleposlanik u Beogradu Christopher Hill ustvrdio je u ponedjeljak, uoči sastanka predstavnika Beograda i Prištine u Bruxellesu, da je ovo još jedan u nizu značajnih sastanaka, ali da ne može reći da očekuje brze rezultate.

Po njegovim riječima, Europska unija vrlo posvećeno radi na pronalaženju rješenja koje će svima biti povoljno.

- Briselski proces dugo traje i sigurno ne može zadovoljiti one koji očekuju da se odmah dođe do zadovoljavajućeg ishoda, kazao je. Smatra da se mora postići napredak, jer je prošlo već dosta godina bez konkretnih dogovora. Naglasio je da je sa stajališta SAD-a veoma važno da se što prije postigne i ostvari Zajednica srpskih općina.

Osim međusobnog priznavanja, u ponuđenom rješenju najspornije pitanje je upravo formiranje zajednice općina sa srpskom vecinom (ZSO) na Kosovu, za koje Priština strahuje da bi moglo stvoriti odcijepljenu regiju, što Kurti nije voljan prihvatiti, iako Srbija i Zapad ističu da je to dogovoreno još prije deset godina, 2013.

Čelnici većine kosovskih etničkih Albanaca strahuju da bi takvo tijelo Beogradu dalo ogroman utjecaj u njihovoj zemlji, dok Beograd kaže kako je potrebno da zaštiti prava etničkih Srba, navodi Euroaktiv.

Prihvate li Srbija i Kosovo plan za normalizaciju odnosa iza kojeg stoje EU i SAD to će de facto značiti međusobno priznanje, rekao je visoki dužnosnik EU-a. Prema planu, obje države trebali bi međusobno priznati dokumente, pečate, putovnice, osobne iskaznice i nacionalne simbole.

Srbija ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i obje strane trebaju razvijati normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava.

Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu (uspostava Zajednice srpskih općina) i formalizirati poseban status SPC-a, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.