Val štrajkova proteklih je tjedana zaustavio život u Njemačkoj, u vrijeme dok se najveće europsko gospodarstvo bori s niskom razinom ekonomskog rasta, a potrošači osjećaju visoku inflaciju.
Radnici željeznica, vozači autobusa i zaposlenici aerodroma krenuli su u štrajk jedni za drugima, pregovarajući o svojim plaćama u zemlji koja se inače ponosi dobrim radnim uvjetima.
Zbog posljednjeg štrajka zaposlenika zračnih luka Lufthansa je u srijedu morala otkazati devet od deset letova.
Kad su štrajkovi počeli?
Njemačka svjedoči nezadovoljstvu radnika od kraja 2022., a plaće u zemlji su od početka ruske invazije na Ukrajinu pale za četiri posto. Dio sektora prošle je godine dobio povišice, nekad visoke i do 10 posto, no nove nagodbe nisu ublažile tenzije pokrenute inflacijom koja je prošle godine dosegla 5,3 posto.
Pritisak visokih cijena utjecao je na razgovore o plaćama i doveo je do širenja štrajkova. Vozači vlakova su na kraju siječnja prekinuli rad na pet dana, prije no što su to učinili i radnici aerodroma i lokalnog javnog prijevoza.
Zašto sada?
Radnici doista osjećaju pad prihoda, na kraju mjeseca imaju manje novca u džepovima, rekao je agenciji France Presse
Alexander Gallas, politolog sa sveučilišta u Kasselu. Položaj sindikata istovremeno je ojačan ozbiljnim nestašicama radne snage koja prijeti njemačkom gospodarstvu.
No zahtjevi sindikata u nesrazmjeru su s činjenicom da su mnoge tvrtke u krizi i nemaju mnogo toga za raspodijeliti, zbog čega su brza rješenja komplicirana, smatra
Hagen Lesch iz ekonomskog think tanka IW.
Radni odnosi na rubu?
Širenje štrajkova dovelo je u pitanje budućnost radnih odnosa u njemačkom gospodarstvu koji su se dosad temeljili na konsenzusu.
- Ovo je trenutak istine za njemački model, rekao je Lesch.
Sindikati su bili spremniji na kompromis tijekom pandemije koronavirusa. To je gotovo.
Njemačka je povijesno bila europska zemlja u kojoj su radnici najmanje štrajkali. Između 2012. i 2021. samo 18 od svakih 1000 radnih dana bili su poremećeni štrajkovima, u usporedbi s 92 u Francuskoj.
Tko podržava štrajkove?
Kolektivni ugovori, dugogodišnji temelj sustava, sada pokrivaju samo 43 posto radnika u Njemačkoj, u usporedbi s 56 posto 2010. godine.
Trenutni val štrajkova ima snažnu podršku među radnicima, tvrde stručnjaci, iako ne navode točnu brojku.
Svjedočimo visokim razinama sudjelovanja, što dovodi do povećanja članstva u sindikatima, rekao je
Thorsten Schulten, istraživač instituta WSI.
Što slijedi?
Nekoliko ključnih dogovora između sindikata i uprava još uvijek nisu na stolu, što znači da će se štrajkovi nastaviti.
- Sve je moguće, smatra
Claus Weselsky, čelnik sindikata željezničara GDL. A kolektivnoj akciji bi se tek mogli pridružiti i drugi sektori, poput onog kemijskog koji je gospodarski pogođen u proteklim godinama, a u narednim mjesecima ga čekaju novi krugovi pregovora o plaćama.