Zbog suše u gotovo 70% Francuske na snazi restriktivne mjere pri korištenju vode

U gotovo 70 posto Francuske na snazi su mjere restrikcije kada je posrijedi potrošnja vode, zbog velike suše prouzročene opetovanim toplinskim valovima koji zemlju pogađaju posljednja tri mjeseca, objavila je vlada dodavši da će se u srijedu zbog toga održati krizni sastanak.

Dok Francuska prolazi kroz iznimno intenzivno sušno razdoblje, učinci klimatskih promjena i dalje pogoršavaju situaciju s vodnim resursima i zalihama vode, a na gotovo 70 posto francuskog teritorija na snazi su restriktivne mjere kada je posrijedi korištenje vode, stoji u objavi ministarstva za ekološku tranziciju.

Od 9. kolovoza je 99 francuskih departmana, odnosno cijeli europski dio Francuske koji obuhvaća europsko kopno i obližnje otoke u Atlantskom oceanu, La Manche i Sredozemlje, uključujući i Korziku, ali bez prekomorskih departmana i teritorija, u pripravnosti. Među njima je 67 departmana u kriznom stanju, što je najviša razina pripravnosti, a 21 je u pojačanoj pripravnosti.

Kada je na snazi krizno stanje voda je rezervirana za prioritetnu namjenu: za zdravstvo, civilnu sigurnost, vodu za piće i higijenske potrebe. Od razine pripravnosti i razine pojačane pripravnosti nadalje restrikcije se odnose na zalijevanje vrtova i zelenih površina, punjenje bazena vodom, pranje automobila i navodnjavanje usjeva.

Dana 27. srpnja ministrica za ekološku tranziciju Monique Barbut objavila je da je "opskrba pitkom vodom problematična u nekoliko područja, odnosno u 47 francuskih departmana", dok ih je u 62 proglašeno krizno stanje. Precizirala je da "povremena ograničenja u opskrbi vodom iz slavine" već pogađaju "više od 30.000 ljudi u 80 općina".

Stoga su se spomenuta domaćinstva pitkom vodom morala opskrbljivati "cisternama ili vodom iz boca".

U srijedu je predviđen ministričin sastanak s članovima Odbora za hidrološka predviđanja i praćenje (CASH), kao i s regionalnim prefektima.

Raspravljat će se o problemima koje je je prouzročila dugotrajna suša.

Svrha sastanka je zajamčiti ažuriran pregled hidrološke situacije u cijeloj zemlji, kao i "posljedice ove situacije kada su posrijedi različite namjene korištenja voda u različitim regijama. Naglasak će se staviti i na utjecaj suše na floru i faunu", objavila je vlada.

Europske rijeke ostvaruju najniže protoke za srpanj od početka mjerenja

Velika većina rijeka Rajne i Temze, oko dvije trećine Dunava i veliki dijelovi rijeka Rone i Poa dosegli su neviđeno nizak protok za srpanj u 34 godine mjerenja, prema analizi podataka koju je u ponedjeljak objavio Europski opservatorij za klimatske promjene Copernicus.

Oko 95 posto praćenih segmenata Temze, 85 posto Rajne i 65 posto Dunava, druge najduže europske rijeke, zabilježilo je najniži protok za srpanj barem od 1992., godine kada je Europski sustav za upozorenje na poplave (EFAS) započeo svoje procjene, na koje se oslanja Copernicus, a koje je analizirao AFP. Spomenute se rijeke mjere počevši od nekoliko desetaka kilometara nizvodno od izvora.

Rona je također oborila rekorde za srpanj duž oko 30 posto svog toka. Po, glavna talijanska rijeka, pala je za oko 40 posto.

Do ovih je iznimno niskih razina došlo u kontekstu trajne suše potaknute klimatskim promjenama. Zapadna Europa doživjela je najtopliji početak ljeta u povijesti mjerenja, obilježeno opetovanim toplinskim valovima, manjkom oborina i šumskim požarima.

Podaci EFAS-a, dobiveni korištenjem meteoroloških i hidroloških modela, omogućuju praćenje stanja dovoljno širokih vodotokova, uključujući i područja bez mjernih postaja.

"Iznimno nizak" protok

Još jedan indeks hidrološke suše, koji svakih deset dana objavljuje Europski opservatorij za sušu (EDO), potvrđuje alarmantnu razinu europskih rijeka ovog ljeta. EDO uspoređuje promatrane protoke s povijesnim podacima, a zatim ih klasificira prema težini isušivanja, od umjerenog manjka do najteže hidrološke suše.

AFP je identificirao dijelove rijeka koji su pretrpjeli najekstremniji nedostatak vode, a zatim je provjerio jesu li bili u tom stanju dulje vrijeme tijekom lipnja i srpnja.

Rajna je primjerice gotovo neprekidno od početka lipnja doživjela stanje maksimalne hidrološke suše duž velikog dijela svog toka, od švicarskih planina do zapadne Njemačke. Dunav je također bio teško pogođen, posebno u Mađarskoj, gdje je pogođen rad jedine nuklearne elektrane u zemlji, koja koristi dunavsku vodu za hlađenje svog reaktora.

U Francuskoj je nekoliko stotina kilometara rijeke Loire, od Orléansa do Atlantskog oceana, pokazalo "izuzetno niske" protoke između druge polovice lipnja i kraja srpnja. Rijeka Rona također je pogođena ekstremnom hidrološkom sušom duž velikog dijela svog toka, od Švicarske do Sredozemnog mora.