Europski čelnici u Kopenhagenu dogovorili nastavak podrške Ukrajini

U Kopenhagenu je održan summit Europske političke zajednice, platforme koja okuplja čelnike 47 država s našeg kontinenta. Hrvatsku je predstavljao premijer Andrej Plenković. U središtu pozornosti bili su razgovori o sigurnosti na kontinentu, s naglaskom na Ukrajinu.

EU je podržao ideju da se zamrznuta ruska imovina iskoristi kao jamstvo za zajam Ukrajini od 140 milijardi eura, a da se imovina ne konfiscira. Belgijski premijer, međutim, upozorava na rizike.

- Ako uđemo u neistražene vode, mogli bismo snositi odgovornost za kamate i štetu. Svaka država morat će proporcionalno jamčiti - a riječ je o golemim iznosima, kazao je Bart de Wever, belgijski premijer.

Moskva oštro uzvraća, takav plan naziva zabludom i prijeti odgovorom.

- Sve njihove izjave upućuju, prije svega, na to da pripremaju lanac provokacija. Drugo, to znači da moraju opravdati vojne proračune, bezglavo hraniti apsolutno neograničeni vojno-industrijski kompleks korporacija, izjavila je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Ruski mediji već pišu da Moskva priprema popis zapadnih kompanija u zemlji - za moguću nacionalizaciju.

Zamrznuta ruska imovina - prijedlog Europske komisije za tri tjedna

Europska unija je nešto bliže rješenju u vezi s korištenjem zamrznute ruske imovine, ali nije još sasvim došla do kraja. Poručila je to danska premijerka Mette Frederiksen na kraju summita. Njemački kancelar Friedrich Merz očekuje konačni prijedlog Europske komisije za tri tjedna, kazao je novinar Vibor Vlainić u središnjem Dnevniku HTV-a.

- Europska unija do tada treba umiriti Belgiju koja je zabrinuta zato što se većina ruske imovine u EU čuva u belgijskoj instituciji Euroclear koja je mjesto za pohranjivanje vrijednosnih papira. EK će sigurno paziti na to da ne bi zaplijenila, napravila pravu zapljenu ruske imovine jer je to suprotno međunarodnom pravu, kazao je Vlainić.

- Druga stvar kojom se EK treba pozabaviti je kako ubrzati pristupanje Ukrajine Europskoj uniji, kako nastaviti s tim procesom sve dok Mađarska blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja s Ukrajinom. Danska premijerka rekla je da ne treba dopustiti jednoj zemlji da utječe na budućnost cijele Europske unije tim blokiranjem, dodao je.

Ukrajinski predsjednik u istom je obraćanju, kaže Vlainić, povezao ponašanje Viktora Orbana s parlamentarnim izborima u Mađarskoj. Oni su na rasporedu u travnju i prema sadašnjim anketama Fidesz, stranka Viktora Orbana, druga je po popularnosti. 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je na početku sastanka Europske političke zajednice u Kopenhagenu još jače sankcije protiv Rusije i izravno prozvao Mađarsku da prestane kupovati rusku naftu.

- Trebali bismo podržati poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da se prestane kupovati ruska nafta... Dečki iz Mađarske to moraju jasno čuti, rekao je Zelenski obraćajući se čelnicima 50-ak država koji su se okupili na sedmom summitu Europske političke zajednice.

Danska je prošli tjedan zatvorila civilne aerodrome zbog nepoznatih dronova, ali nije ih ni pokušala srušiti, dok Rusija tvrdi da s tim nema nikakve veze.

- Mislim da je važno poslati jasnu poruku. Dronovi koji bi narušili naše teritorije preuzimaju velik rizik. Mogu biti uništeni. Točka, rekao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na jedinstvenu frontu protiv Rusije.

- Nedavni incidenti s dronovima u Europi jasan su znak da se Rusija još osjeća dovoljno hrabrom da proširi rat. Nikada nije bila riječ samo o Ukrajini - Rusija je oduvijek željela slomiti Zapad, a posebno Europu, kazao je Zelenski.

Nakon uvodne plenarne sjednice sudionici su nastavili raspravu na nekoliko okruglih stolova usmjerenih na različite aspekte sigurnosne situacije u Europi, uključujući tradicionalne i hibridne prijetnje, ekonomsku sigurnost i migracije.

Zelenski je pozvao na još jače sankcije koje trebaju biti usmjerene na ruske prihode od prodaje nafte.

- To mora prestati, rekao je ukrajinski predsjednik, dodajući da energija iz SAD-a i iz drugih partnera može nadomjestiti ruske energente.

Danska premijerka Mette Frederiksen, domaćica skupa koja je s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom supredsjedala skupom, rekla je da ne vidi nikakvih znakova da će ruski imperijalni snovi stati na Ukrajini.

- Mir s Rusijom može se postići samo kroz snagu. Moramo ojačati Ukrajinu i oslabiti Rusiju dodatnim sankcijama, rekla je Frederiksen.

Frederiksen je izjavila da ruski predsjednik nije uspio u svom naumu kada je pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

- Želio je zauzeti Kijev, srušiti ukrajinsku vladu i razbiti Europu. Danas, nakon gotovo četiri godine koliko traje opći rat, nakon što je potrošio milijarde dolara žrtvujući tisuće života ruskih građana, Putin nije uspio ni u čemu od toga. Rat je ruski neuspjeh, rekla je.

Istaknula je da jačanje vojnih sposobnosti nije dovoljno jer je Rusija pojačala hibridne napade na Europu.

- Suočeni smo s neprijateljem koji se koristi svim vrstama alata. Jedan dan to su dronovi, drugi dan guraju migrante na granice, ciljaju kritičnu infrastrukturu, borimo se s dezinformacijama čiji je cilj stvoriti nesigurnost i nepovjerenje i pokušati utjecati na demokratske izbore, rekla je danska premijerka.

Pozvala je na jače djelovanje kada je riječ o pitanju migracija, ističući da je potrebno ojačati granice jer nekontrolirane migracije mijenjaju europska društva, a cijenu plaćaju europski građani.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da potpora Ukrajini ne znači potporu za rat, nego za trajni i pravedni mir.

Za premijera Andreja Plenkovića sigurnost Ukrajine i Europe neodvojive su.

- Veliki i široki konsenzus postoji oko daljnje potpore Ukrajini s obzirom na to da napori na koje se dosta polagalo nade tijekom ljeta za sada nisu urodili plodom u smislu intenziviranja mirovnog procesa kraja ruske agresije, napada i stvaranja prekida vatre i primirja. Europska unija nastavlja sa snažnom podrškom Ukrajini, kazao je Plenković.

Orban: Jači smo od Rusije pa zašto ih se bojimo?

- Obvezali smo se na summitu NATO-a na nevjerojatnih 5% izdvajanja BDP-a za obranu. Pogledajte što se dogodilo s upadima u poljski i estonski zračni prostor. Reagirali smo kao NATO, a također i Poljska i Estonija kao saveznici, točno onako kako bismo mi i oni trebali učiniti, a to je ukloniti prijetnju. Procijeniti je li ona bila takva da se mora učiniti više ili bismo je mogli otpratiti, kao u slučaju Estonije, zrakoplovima iz tamošnjeg zračnog prostora. Dakle, to je upravo ono što smo vježbali i pripremali učiniti. A Rusi to znaju, rekao je Mark Rutte, glavni tajnik NATO-a.

- Europska unija je u stvarnoj opasnosti. Ekonomija stagnira, gubimo kompetitivnost. Jači smo od Rusije. Usporedimo to, imamo 450 milijuna stanovnika, a Rusija malo više od 130 milijuna. Naš BDP je golem, njihov je ovoliki. Ukupno je nas 27 potrošilo više na obranu od Rusa. Pa zašto ih se bojimo, jači smo od njih. Pitanje je imamo li čelništvo koje nas može ujediniti i braniti naše zajedničke interese?, rekao je mađarski premijer Viktor Orban te dodao:

- S Ukrajinom može strateško partnerstvo? Jer članstvo bi značilo da rat dolazi u Europsku uniju. Novac Europske unije ide Ukrajini, što nam se ne sviđa. Dakle, članstvo je previše. Strateško članstvo, strateški sporazum s poštenim dogovorom koji se sastoji čak i od ekonomskih pitanja, energetskih pitanja, trgovinskih pitanja, sigurnosti - to je u redu.

- Orban vjeruje da rata nema. Ja vjerujem da rata ima. Pravo pitanje nije postoji li rat, nego tko je na čijoj strani, kazao je Donald Tusk, poljski premijer.