'U godinu dana građani izgubili 10 posto štednje'

20.07.2022.

11:49

Autor: Studio 4/V.K./IMS/HRT

Zdenko Adrović

Zdenko Adrović

Foto: HTV / HRT

Euro je dobra stvar i zaštita od toga da ne dođe do eksplozije kamatnih stopa. Mi vidimo da zemlje EU-a koje nisu uvele euro, imaju neusporedivo veće kamatne stope, rekao je u emisiji Studio 4 Velimir Šonje, ekonomski analitičar.

- To se uklapa i u strategiju povećanog korištenja europskih fondova koji dolaze u eurima, ulaska u Schengen, dakle veća integracija. To je sigurno amortizer u slučaju bilo kakve krize, naglasio je.

Dodaje kako se u razdoblju od godine do dvije, ako se nastavi trend povećanja kamatnih stopa, treba očekivati da se to prelije na tržište depozita i kredita u manjoj mjeri.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, rekao je da je visina kamatnih stopa za građane i poduzetnike kod postojećih kredita regulirana postojećim ugovorima.

- 38 posto građana ima kredite uz varijabilnu kamatnu stopu, a 62 posto njih ima fiksnu ili djelomično fiksnu kamatnu stopu, istaknuo je.

Na pitanje koliko se građani s varijabilnom kamatnom stopom moraju bojati, Adrović je rekao kako će prva grupa, koja ima varijabilni dio kamatne stope vezane uz Euribor, biti izravno vezana za odluku Europske središnje banke.
- Vode se razgovori o tome hoće li prvo dizanje biti za 0,25 ili čak 0,50. To će se direktno odraziti na one koji imaju kredite s promjenljivom kamatnom stopom određenom Euriborom. No većina kredita koje imaju građani, određena je NRS-om (nacionalnom referentnom stopom) čija visina ovisi o cijeni depozita, rekao je i dodao kako će cijena depozita rasti bitno sporijim tempom, tako da će se kamatna stopa, u tom promjenljivom dijelu, kod većine ljudi bitno sporije kretati nego ovaj dio koji je vezan za Euribor.

Štediše na gubitku

Naglašava kako su štediše na gubitku, ako računamo da je prema zadnjim podacima stopa inflacije 12,1, a cijena štednje oko 0,1-0,15. Kako kaže, upravo zato je velika potražnja za nečim u što bi građani ulagali.

Prosječna štednja u Hrvatskoj je 150 tisuća kuna. Adrović govori kako je štediša u zadnjih godinu dana izgubio 10-ak posto svoje ušteđevine.

Rekordna inflacija nije samo prijetnja, to se već realiziralo. Plaće na godišnjoj razini rastu oko 7 posto, a inflacija je oko 12 posto, istaknuo je Šonje.

- Inflacija najviše pogađa ljude koji žive od svoga rada i ljude koji štede, naglasio je.

Objasnio je zašto rastu kamatne stope te rekao da je ideja da će se podizanjem kamatnih stopa inflacija usporiti.

- Recesija koju spominjemo kao mogućnost je primarno posljedica neizvjesnosti u vezi s energentima, njihovim cijenama i količinama isporuke, istaknuo je.

Inflacija kratkoročno pogoduje punjenju proračuna

Dodaje kako plaće godišnje rastu oko 7 posto, a porezni prihodi proračuna središnje države oko 19 posto.

- Inflacija kratkoročno pogoduje punjenju proračuna i tu najbolje prolazi državni proračun. Smanjivanja poreznih stopa mogla su i trebala, radi amortizacije udara krize i čuvanja standarda, biti veća, naglašava Šonje.

Adrović je kazao kako, statistički gledano, najveći dio građana ipak ima usklađene kreditne obaveze sa svojim redovitim primanjima.

Plaće će morati početi rasti

- Računamo da je to situacija kada anuitet ne zauzima više od 40-ak posto redovnih primanja građana, rekao je i dodao da će pritisci na plaće sve više rasti te da će i plaće morati početi rasti i sustizati stopu inflacije, govori.

Šonje govori kako je problem inflacije i pad nominalnih prinosa i negativni nominalni prinos kod mirovinskih fondova, i obveznih i dobrovoljnih, zato što su cijene financijskih imovina, u koje mirovinski fondovi ulažu, pale.

Adrović je rekao kako jednim dijelom oporavak Hrvatske ovisi o europskim sredstvima koje dobivamo, što je 2,5-3 milijarde eura godišnje.

- Ono što je krucijalno za nas je to na koji način i u koja područja će se taj novac ulagati. Važno je da će veći dio novca stvarati u budućnosti BDP, naglasio je.

Ulazak u OECD omogućava Hrvatskoj pristup najboljoj globalnoj praksi.

- OECD je mehanizam da se transparentnije upravlja državnim poduzećima. Ono po čemu je OECD najpoznatiji su standardi korporativnog upravljanja za državna poduzeća, rekao je i dodao kako je najavljena reforma sustava državnih poduzeća za koji znamo da je „rak-rana” u Hrvatskoj zato što apsorbira golem kapital i ljudske resurse, a time se ne upravlja na najefikasniji način.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!