Afrička svinjska kuga i zlatna žutica guše domaću proizvodnju, investicije odlaze iz Hrvatske
Foto: HTV / HRT
Zbog prisutnosti afričke svinjske kuge koja je usporila, ali i dalje zadaje brige svinjogojcima u županijama na istoku zemlje – na snagu su stupila nova ograničenja, odnosno zabrane kulenijada, konzumacije svinjskog mesa i mesnih prerađevina na otvorenom makar to bila tradicija našeg sela i Slavonije. O novim mjerama resornog ministarstva, ali i novim otvorenim pitanjima koja muče vinogradare, govorio je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Unatoč strožim mjerama, novih žarišta nema, a bolest se drži pod kontrolom.
- Bolest se ograničava u onim okvirima da nema tako velikog širenja kao što je to bilo tijekom ljetnih mjeseci. Nova naredba je ustupila na snagu, ograničava mogućnost održavanja manifestacija gdje se izlažu suhomesnati proizvodi i proizvodi od svinja i prerađevina od svinja u pet slavonskih županija, ali isto tako i u drugim županijama, naveo je Majdak.
Zabranjeno je premještanje svinja u zonama koje su definirane. To su dvije najznačajnije mjere za prevencijske svrhe.
- Moramo prevenirati što je više moguće kako bi u zimskim mjesecima sveli bolest na što manju razinu, rekao je.
U tom kontekst je i odstrel divljih svinja koji je zahtjevan posao za lovce.
- Svaki dan dobivamo podatke da ta aktivnost je u punom zamahu, a s druge strane imamo visok postotak zaraženih svinja kod populacije divljih svinja, izjavio je Majdak.
Bez odgovornog ponašanja samih svinjogojaca, ni najstrože mjere neće biti dovoljne za suzbijanje bolesti.
- Pojavom bolesti tu je ljudski faktor iznimno važan, odnosno svijest samih proizvođača da poštuju mjere, kazao je Majdak ističuči ne samo za biosigurnost, nego oko transporta i potencijalnih nepravilnosti.
Zlatna žutica uništava vinograde
Vinova loza je isto pod udarom. Bolest zlatne žutice ozbiljno je pogodila vinograde u Međimurju i na Plešivici, a štete su velike.
- Sve je učestaliji problem zlatne žutice vino loze odnosno fitoplazme. Izuzetno su velike štete ukoliko dođe do zaraženosti vinograda na pojedinom području nažalost se cijeli vinograd mora raskrčiti, naveo je Majdak.
Objasnio je kako je tijekom cijele godine potrebno nadgledati stanje zaraženosti, to jest zdravstveno stanje vinograda i onda djelovati, a djelovati se može prevenirajući jer zaraza se širi sa zapuštenih vinograda koji nisu pod nadzorom. Zarazu prenose cvrčci.
- Cvrčak dođe na zaraženu biljku, usiše sok, tekući dio biljke i prenosi ga na zdravu biljku. Zaraza nažalost ide do korijena i tu se mora cijela biljka isčupati i na taj način otklopiti zaraza, rekao je.
Paradoks: kokoši ne mogu, ali troska može.
Iako je trebao biti dio obnove i razvoja Banovine nakon potresa, projekt izgradnje velikih peradarskih farmi nije prošao zbog neprihvatljivog ekološkog kapaciteta.
- Ministarstvo nije u tom dijelu imalo jurisdikcije na način da nešto može zabraniti na građevinskom zemljištu. Te investicije su bile planirane na građevinskim zemljištu i to je domena Ministarstva graditeljstva i Ministarstva zaštite okoliša. Prema dostupnim informacijama ti projekti su dobili određene okolišne dozvole, ali zbog odluka jedinica lokalne samouprave ti projekti su zamrznuti, kaže Majdak.
Velika investicija vrijedna oko 500 milijuna eura, koja je trebala donijeti peradarsku proizvodnju na Banovinu ipak ju je odnijela izvan granica Hrvatske.
- Dobili smo od investitora, koji je planirao graditi u Hrvatskoj, informaciju da oni premještaju investiciju u Španjolsku. Nastavljaju po njihovim planovima i investiciju u Sloveniji, kazao je.
Peradarska proizvodnja u Španjolskoj i Sloveniji nije problem, ali u Hrvatskoj postaje prepreka zbog "mirisa". Posljedica je jasna: domaća proizvodnja se ne razvija, a tržište se puni uvoznim jajima i mesom.
- Imamo i mi dobrih primjera peradarskih farmi. Nažalost proizvodnja nam je pala na 74% samodostupnosti, u svinjogojstvu je to 50% i tu definitivno trebamo podići da što manje uvozimo, naveo je Majdak.
Umjesto da Banovina dobije 500 milijuna eura vrijednu investiciju u peradarsku proizvodnju, na isto područje sada stiže – otpad. Koke nisu prošle, ali smeće jest. Banovina postaje novo odlagalište troske.
- Apelirao sam na razini Hrvatskog sabora da razmotrimo tu pogodnost naših investicija na pojedinim jedinicama lokalnih samouprava. Dvije svinjogojske farme su zabranjene od strane jedinica lokalne samouprave u Novoj Gradišci i Zagrebu koje bi nam danas uvelike pomogle u ovoj situaciji, rekao je Majdak.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!