Akrap: Novi vođa vjerojatno je meta ako ne provede deradikalizaciju Irana

Dok sukob na Bliskom istoku ulazi u kritičnu fazu, ključno je pitanje sudbina energetskih tržišta, ponajprije zbog strateške važnosti Hormuškog tjesnaca kojim prolazi oko 20 posto svjetske nafte, ali i velik dio ukapljenoga prirodnog plina.

Hoće li zbog toga i koliko u Hrvatskoj poskupjeti plin i nafta te hoće li to utjecati na inflaciju i rast BDP-a? 

Je li svijet na pragu novog energetskog i sigurnosnog preslagivanja te ugrožava li zatvaranje Hormuškog tjesnaca globalnu recesiju?

O tome su u emisiji govorili profesor Ljubo Jurčić, bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović, prorektor za međunarodnu suradnju Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman, profesor Gordan Akrap te urednik portala Energy Press Ivan Brodić.

Akrap: Kapacitet Irana u balističkim i krstarećim raketama ozbiljno je smanjen

Profesor Gordan Akrap osvrnuo se na prve dane sukoba i stanje iranskih vojnih kapaciteta.

Govoreći o mogućnosti uporabe tzv. prljave bombe, rekao je kako se "u terorističkom smislu može govoriti da Iran to ima", ali je upozorio da je "u praktičkom smislu to veliki rizik".

- Pitanje je prvo može li ta bomba doseći cilj koji oni žele da dosegne i hoće li u stvari nanijeti štetu nekom drugom području, a ne onom ciljanom i kako će se posljedice izazvati, rekao je te dodao kako nemamo uopće sumnje da bi Izrael odgovorio na puno brutalniji način nego što to sada radi.

Naglasio je kako su početni ciljevi koje su postavile Sjedinjene Američke Države i Izrael u velikoj mjeri ostvareni.

- Eliminirani su vodeći ljudi na strateškoj razini. Oni su sada zamijenjeni, međutim u ovih prvih par dana da je došlo do problema donošenja odluka unutar sustava Irana, tako da su oni počinili nekoliko, po meni, vrlo ozbiljnih pogrešaka, rekao je.

Uvjeren je, kaže, da izraelske obavještajne službe znaju jako dobro kakvi su kapaciteti balističkih i krstarećih projektila Irana.

- Kad se sagleda sve ono što su Iranci ispalili prošle godine u lipnju, što su mogli do sada, što su sada ispalili i što je uništeno, mislim da možemo govoriti o tome da je njihov kapacitet u balističkim i krstarećim raketama ozbiljno smanjen, s time da je sad jedino pitanje koliko još ima i dronova, istaknuo je.

Govoreći o sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac, rekao je da nije problem da Amerikanci i Izraelci pokušaju omogućiti prolazak tankera prateći ih sa svojim vojnim brodovljem, jer su kapaciteti iranske mornarice bitno smanjeni.

- Uništeno je i potopljeno desetak većih brodova, šest do sedam vojnih luka je uništeno, rekao je, ali je upozorio kako je ključno pitanje koliko su poskupjela osiguranja i vozarine i koliko su vlasnici tankera spremni riskirati.

Dodao je i da su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, predviđajući ovakav scenarij, izgradili alternativne naftovode kako bi se izbjegao Hormuški tjesnac.

Jurčić: Tržište će ostati stabilno, uz neka sitna povećanja

Profesor Ljubo Jurčić rekao je kako ne očekuje dramatične poremećaje na tržištu.

- Tržište će ostati stabilno za sada, uz neka sitna povećanja, rekao je, pojasnivši da će najveći učinak imati špekulacijske igre.

Naglasio je kako nafte ima dovoljno te da su strateška skladišta puna, rafinerije imaju pune kapacitete.

Podsjetio je na prijašnje krize kada su cijene naglo rasle, ali bez dugoročnog učinka jer nitko nije kupovao naftu jer su svi imali spomenute rezerve.

- Analize pokazuju da bi, ako bi cijena nafte išla 30 posto, to bi na inflaciju utjecalo ispod jedan posto, a na bruto domaći proizvod oko 0,5 do 0,6 posto, rekao je, govoreći o razvijenim zemljama.

Istaknuo je kako su razvijene ekonomije manje energetski intenzivne, dok je Hrvatska osjetljivija jer energente dominantno koristi za grijanje, hlađenje i prijevoz.

Na pitanje kada bi Vlada trebala intervenirati, rekao je kako je riječ ponajprije o psihološkim granicama cijena.

- Mi imamo svoju vlastitu inflaciju i mi najviše možemo učiniti da sređujemo svoju ekonomiju, rekao je.

Brodić: Ako zatvaranje potraje, mogli bismo govoriti o krizi

Urednik portala Energy Press Ivan Brodić rekao je kako je teško prognozirati koliko bi cijene porasle u slučaju zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

- Tamo prolazi do 20 posto svjetske nafte, ali kartel i saveznici su označili kako će podići proizvodnju nafte u sljedećem razdoblju za tih 20 posto, pa bi se to teoretski moglo izravnati, rekao je.

- Ukoliko ta zatvorenost bude trajala duže od toga, onda bismo mogli govoriti o nekoj krizi, upozorio je.

Naglasio je da se ne radi samo o nafti, već i o ukapljenom plinu, kao i o riziku prolaska kroz Crveno more i Sueski kanal, što bi značajno poskupilo logistiku i prijevoz energenata prema Europi.

Govoreći o Hrvatskoj, rekao je da imamo sreću da relativno niži postotak ukapljenog plina i nafte dobivamo iz smjera gdje je sada kriza.

- Većina dolazi morskim putem Sredozemljem sa zapada i sjevera Afrike, tako da možemo vjerovati da će energenata biti, rekao je.

Ipak, upozorio je da je plin prvog dana invazije skočio oko 20 posto te da referentne cijene rastu, što pokazuje da smo ušli u razdoblje gdje je rizik od cijene viši.

Vidmarović: Naši ljudi nemaju nikoga tamo osim našeg diplomatskog predstavništva

Bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović govorio je o evakuaciji hrvatskih državljana s ugroženih područja.

- To je jedno vrlo osjetljivo područje. Rat je zahvatio je cijeli taj geopolitički prostor, rekao je.

- Sad treba biti mudar i hrabar i organizirati dolazak tih ljudi, jer direktne linije su vrlo riskantne, kazao je.

Naglasio je kako su izravne linije vrlo rizične te da se ide alternativnim pravcima.

- Ministarstvo je vrlo oprezno i traži odgovarajuće kompanije i pilote koji su spremni na rizik odlaska na takve destinacije, rekao je.

Istaknuo je važnost diplomatskih predstavništava.

- Naši ljudi nemaju nikoga tamo osim našeg diplomatskog predstavništva koje može direktno komunicirati s ministarstvima i jedino preko našeg veleposlanstva i konzulata osigurati vize i dogovore o transportu, rekao je.

Dodao je kako se ljudi javljaju veleposlanstvima kako bi se spasili iz situacije koja, ako eskalira, može biti vrlo neugodna.

- Ljudi naprosto žele normalno se vratiti s postojećim kompanijama, a kompanije su često u nemogućnosti to osigurati, zaključio je.

- Jedino mjesto gdje se naši ljudi mogu spasiti su diplomatska predstavništva, dodao je.

Je li novi ajatolah nova meta?

Budući da je skupština stručnjaka Islamske Republike Irana izabrala Mojtabu Hoseinija Hameneija za novog vrhovnog vođu, a riječ je o drugom sinu ubijenog vrhovnog lidera, ajatolaha Alija Hameneija, Akrap se osvrnuo na pitanje je li on automatski postao sljedeća meta.

Potvrdio je da je vjerojatno meta, ukoliko ne bude provodio drugačiju politiku deradikalizacije Irana i smanjivanje njihovih vojnih aktivnosti i pokušaj približavanja stavovima koje su SAD, Izrael, ali i EU zatražili od Irana.

- To je denuklearizacija, potpuni prestanak procesa obogaćivanja urana, prestanak razvoja krstarećih raketa, a to je teško očekivati. Prema tome, ne samo on, nego i svi oni koji su sada preostali su vjerojatno mete koje pokušavaju Izraelci i Amerikanci, a u skladu s onim kako je to Izrael napravio s Hezbollahom, napraviti u sljedećih nekoliko dana, zaključio je Akrap.