Sve više naglašena potreba proizvodnje u vlastitom dvorištu

Znamo da unatoč pogodnoj klimi i plodnoj zemlji ne proizvodimo dovoljno povrća. Aktualna svjetska situacija - ratovi i krize - još više naglašavaju potrebu proizvodnje u vlastitom dvorištu, na vlastitoj zemlji. Biti barem približno samodostatan nužnost je i potreba, pa i u proizvodnji povrća. Nesumnjivo da je tu važna i uloga prerađivačke industrije, a jedna od najvećih je u srcu Podravine - u Koprivnici. Kako potaknuti kooperaciju i zanimanje povrćara za uzgoj povrća - doznala je Sanja Kos Bojanić.

Već svi znamo da unatoč pogodnim klimatskim uvjetima i plodnoj zemlji Hrvatska ne proizvodi dovoljno povrća za konzumnu potrošnju, ali ni za industrijsku proizvodnju. Aktualna svjetska i politička situacija samo je još više naglasila taj nedostatak pa se sve više spominje samodostatnost i domaća proizvodnja. Važna je uloga i domaće prerađivačke industrije koja bi u svoje proizvode ugrađivala sirovinu iz hrvatskih polja. Jedna je od važnijih u srcu Podravine - Koprivnici, pa je i to bazen na koji se sve više računa kada se govori o proizvodnji domaćeg povrća. 

Miroslav Tomiek iz Glogovca je ratar. Uz tradicionalne ratarske kulture, kukuruz, pšenicu i uljarice na svojim će poljima posaditi i povrće za industrijsku preradu. Prošle je godine počeo s graškom, a ove će posaditi i ciklu.

- To mi je bila prva godina i ja sam bio jako zadovoljan. Cijena je bila korektna, poticaji su bili, sad će nam smanjili poticaje, ali cijena je veća pa ćemo to nadoknaditi, rekao je Miroslav Tomiek.

Sve je teže ovisiti o vremenskim uvjetima pa razmišlja i o navodnjavanju kako bi graška i cikle bilo što više. Mehanizaciju za obradu i pripremu tla ima, a sijačica za ciklu i kombajn za grašak te otkup svih proizvedenih količina su mu osigurani.

Iako na ovom poljoprivredniku nije da promišlja poljoprivrednu politiku, ali pozdravlja nove vjetrove koji nose samodostatnost, potiču intenzivniju domaću proizvodnju svega što možemo proizvesti.

- Meni sad izgleda da se kreće na to da imamo dovoljno za sebe, a onda ako imamo višak da izvozimo. Najbolje za nas bi bilo to, a o državi sve ovisi kako će nas pratili, kaže Miroslav.

Mario Habijanec iz Koprivničkih Bregi iskoristi svaki lijep dan da pripremi zemlju za proljetnu sjetvu. Prošle je godine sadio grašak i ciklu, a ove će i industrijsku rajčicu.

- Površine su 6 hektara graška, 6 cikle i dva i pol hektara će biti rajčice. Dobre strane su prije svega radi plodoreda, radi četvrte kulture, pa tu je zasad i neki ne baš bajni poticaj kojeg su umanjili za povrće, loših strana nemam, kaže Mario Habijanec, a na pitanje koliko mu je važno da je siguran otkup kaže: pa to se smatra pod normalnim, da se odvija normalno i na vrijeme.

Kooperacijska suradnja s poljoprivrednicima jedan je od izvora povrća za preradu velike prehrambene tvrtke iz Koprivnice. Ove su ga godine pojačali pa će grašak kooperanti posaditi na 25 hektara. Drugi izvor sirovina za preradu povrća jest proizvodnja na vlastitim poljoprivrednim površinama, ovih su dana grašak posadili na 75 hektara. Očekuju stotinjak tona veću proizvodnju graška u odnosu na prošlu godinu.

- Nama je cilj povećati samodostatnost svoje vlastite proizvodnje povrća i proizvodnje povrća u Hrvatskoj koje koristimo. Iz tog razloga investirali smo u zadnjih par godina 20 milijuna kuna u novu mehanizaciju i u sustav navodnjavanja. Uvidjeli smo da bez kvalitetnog sustava navodnjavanja nema kvalitetne proizvodnje, a u prilog tome govore i klimatske promjena, rekao je Dalibor Kezele, direktor sektora Poljoprivreda, Podravka.

Uz traktore na podravskim su poljima i strojevi koji buše bunare i osiguravaju navodnjavanje. Voda treba za papriku, a i nje će ove godine biti 7 hektara više nego lani, ukupno 40 hektara. Uvode i neke nove kulture koje se dosad nisu uzgajale na podravskim poljima. Sve se više spominje riječ samodostatnost.

- Ove godine smo prvi puta na bazi nekih pokusa iz ranijih godina. 81 hektar ćemo staviti u proizvodnju industrijske rajčice koju ćemo prerađivati u našoj tvornici u Umagu, rekao je Kezele.

I u toj proizvodnji računaju na kooperante s poljoprivrednicima, braniteljskim i drugim zadrugama. Takvu mrežu proizvodnje treba graditi i poticati godinama ne samo redovitim otkupom i plaćanjem nego i stalnom edukacijom i tehnološkom podrškom kako bi se proizvelo što kvalitetnije povrće.

- Mi već sada znamo koja će biti cijena rajčice se sezonu 2023. isto tako i za sve naše kulture nastojimo prije prvih radova na polju imati definirane ugovore. Kreditiramo financijskim injekcijama jer znamo kako je danas teško raditi na selu, dodaje Kezele.

Ako je i intenzivniji pogled na domaća polja potaknut aktualnom situacijom izazvanom pandemijom COVID-a, ratom u Ukrajini, inflacijom, nestašicom hrane i potrebom za samodostatnošću, onda takvu krizu možemo uistinu smatrati prilikom za promjene. Ali, i za takve promjene treba i vremena i novca i mnogo strpljenja.