Amazon otvara ured u Hrvatskoj, a ovako izgleda svijet u njegovo doba

Svjetski tehnološki div, Amazon, ovog mjeseca otvara ured u Hrvatskoj. Za početak će biti zaposleno 15-ak ljudi, stručnjaka i inženjera za projektiranje i održavanje. Dolazak Amazona u Hrvatsku priznanje je domaćem IT sektoru koji se strelovito uspinje na svjetskoj ljestvici.

Amazon je globalno carstvo, najveća online trgovina na svijetu koja je unijela revoluciju u globalnom gospodarstvu i protoku dobara, a vodi je najbogatiji čovjek na svijetu. Kako funkcionira to carstvo i je li Jeff Bezos njegov buntovnički gazda? Kako radi tvrtka koja će u potpunosti promijeniti kapitalizam 21. stoljeća, možete pogledati na našoj platformi HRTi. "Svijet u doba Amazona" donosi razgovore sa zaposlenicima, od radnika do menadžera.

Imovina osnivača Amazona Jeffa Bezosa vrijedi više od 100 milijardi dolara. Amazon kao najveća trgovina na svijetu svake sekunde pošalje 158 paketa, odnosno 5 milijardi godišnje. Ova multinacionalna kompanija unosi revoluciju u trgovanje i potrošnju, čak je uspjela skratiti vrijeme i prostor. Bezosova jedina opsesija je - "prodati sve, odmah, posvuda" i smjesta ispuniti svaku želju svojih kupaca.

Njegova priča počinje 1994. godine u predgrađu Seattlea. Tada 30-godišnji Jeff iz financijskog svijeta osnovao je Amazon u garaži jedne kuće, nakon što je otkrio kako upotreba Interneta raste za 2300 posto godišnje, te je odlučio osmisliti poslovni plan kojim bi iskoristio taj rast.

Paul Davis bio je jedan od tri zaposlenika koji su dizajnirali prvu Amazonovu internetsku stranicu.

- Dvojica programera marljivo su pisala kod, a Jeff se bavio poslovnim aspektima nove tvrtke. Stigle su knjige i netko ih je morao spakirati i poslati. Katkad je to bio Jeff, katkad bi pakirala njegova žena MacKenzie. Ali u to doba smo slali manje od 20 knjiga na dan, priča Paul. Dvadeset i šest godina kasnije Amazon je slao 14 milijuna paketa na dan, posjeduje više od 250 skladišta i dostavlja pošiljke diljem pet kontinenata.

Malo pomalo Amazon širi svoj utjecaj u svijetu, a danas je zaslužan za polovinu ukupne internetske prodaje i svojevrsna je vizija progresivne i liberalne Amerike. Dobar primjer toga je činjenica da je kupio Whole foods, lidera u prodaji biološki uzgojene hrane, navodi se u ovom dokumentarcu iz 2019.

Osim što je glavni direktor i ulagač Amazona, Jeff Bezos 2013. godine osobno je kupio Washington Post, jednu od najuglednijih američkih novina koje oštro kritiziraju primjerice Donalda Trumpa.

Amazon osvaja jedan teritorij za drugim, te se nakon SAD-a dokopao Europe, Japana, Kanade, Brazila i Australije. No, presudna se bitka za tržište odigrava te 2019. u Indiji u koju je Amazon došao 2013. godine u namjeri da ovlada tržištem vrijednim 100 milijardi dolara.  Posljednjih godina 200 milijuna Indijaca prešlo je u srednju klasu koja ima pristup Internetu i želi trošiti novac. 

U Europi se Bezos suočava sa snažnim državama u kojima je socijalna zaštita iznimno važna i gdje zaposlenici imaju veća prava -u posljednjih pet godina glavni njemački sindikat organizira štrajkove u jedanaest Amazonovih skladišta u zemlji. Radnici ponajprije zahtijevaju povećanje plaća i poboljšanje ranih uvjeta, a zahvaljujući ovakvim društvenim akcijama, radnici skladišta u Leipzigu uspješno su se izborili za povećanje od 11.2 posto u pet godina. U travnju 2018. godine velika njemačka medijska grupa Axel Springer dodijelila je Bezosu nagradu za najinovativniju osobu godine, no cijeli događaj zasjenio je štrajk zaposlenika iz cijele Europe, njih čak tisuću.

- Kad radite nešto novo i inovativno, morate biti spremni da ćete biti neshvaćeni. Ako si to ne možete priuštiti, ne radite ništa novo i inovativno. Ponosim se našim radnim uvjetima i plaćama, u Njemačkoj zapošljavamo 16 000 ljudi i plaćamo im više od prosjeka za slične poslove. Imamo izvrsnu komunikaciju sa zaposlenicima pa sindikat ne mora posredovati između nas i zaposlenika, izjavio je tada Bezos.

Uložiti veliku svotu novca - često uz gubitke - radi osvajanja tržišta, glavna je strategija Jeffa Bezosa u cijelom svijetu. Unatoč tom riskantnom pristupu, šef Amazona i dalje uživa povjerenje financijskih tržišta – vrijednost Amazonovih dionica neprestano raste.

No, osim što caruje sektorom internetske prodaje, Amazon je predvodnik i u drugom području koje nema veze s paketima i robom, ali ima stratešku važnost. Riječ je o tzv. Cloudu, internetskoj infrastrukturi za pohranu podataka, a cijele baze podataka fizički su pohranjene u Amazonovim centrima, golemim zgradama s informatičkim serverima. Amazon posjeduje 120 takvih centara s podacima diljem svijeta, a Amazon Web Services 2017. godine bio je zaslužan za 12 posto prihoda i čak 60 posto dobiti, navodi se u dokumentarcu "Svijet u doba Amazona".

Sjedište Amazona nalazi se u američkom gradu Seattleu te zauzima ukupno 20 posto gradskog središta. U osam godina 40 tisuća novih zaposlenika iz cijelog svijeta došlo je raditi u Amazon, a najčešće su to mlade osobe koje su dobro plaćene, te mogu nesmetano uživati u Amazonovom načinu života i iskorištavati njegove inovacije. Kako bi se sve te pridošlice nekamo smjestile posvuda niču nove luksuzne zgrade, a zahvaljujući Amazonu Seattle je postao novi omiljeni grad američkih menadžera.

No, kao posljedica toga, navodi se u dokumentarcu iz 2019. - stanarina u Seattleu svake godine raste za oko 10 posto te si oni najsiromašniji više ne mogu priuštiti život u tom gradu, čak i ako imaju posao. 

Čini se kako Zemlja više nije dovoljno velika da zadovolji apetite Jeffa Bezosa, koji je svojedobno izjavio kako želi "pripremiti najnapredniju infrastrukturu kako bi budući naraštaji mogli snažno proširiti poduzetništvo u svemir".

Svojom osobnom raketom 20. srpnja 2021. godine iz pustinje u zapadnom Teksasu poletio je u svemir, odnosno na visinu od 106 kilometara, te pokrenuo revoluciju komercijalnih letova u svemir. Vrijeme će svakako pokazati koji je njegov sljedeći korak. 

Preporuka: "Svijet u doba Amazona", HRTi.