Američki dolar nikad jači u odnosu na euro i funtu

25.10.2022.

21:53

Autor: Dijana Kovaček/Dnevnik/HRT

Ilustracija

Ilustracija

Foto: rafastockbr / Shutterstock

Američki dolar nikad nije bio jači u odnosu na euro, funtu i druge svjetske valute. Zbog udaljenosti od trenutačnih kriza, ali i niza drugih razloga, kapital odlazi u Sjedinjene Američke Države pa dolar jača, što itekako osjećaju države i potrošači diljem svijeta.

Na jačanje dolara utjecalo je mnogo toga. Američka središnja banka FED tri je puta ove godine snažno podizala kamatne stope jer žele što prije inflaciju u SAD-u staviti pod kontrolu. Visoke kamatne stope privukle su istodobno financijske tokove iz ostatka svijeta. A to je samo dio priče.


- Drugi čimbenik je bijeg u sigurnost, gdje se u situaciji globalne neizvjesnosti kroz povijest pokazala praksa da se investitori s drugih tržišta nekako sklanjaju u američki dolari, koji je 'ajmo to tako reći, "sigurna luka" gledano u kontekstu globalnih valuta, objašnjava analitičar Erste banke Davor Špoljar.


Novi valutni međuodnosi najviše pogađaju najsiromašnije zemlje, pa raste zabrinutost za mnoga gospodarstva. 


- Devedeset zemalja u razvoju suočava se ove godine sa slabljenjem svojih valuta u odnosu na dolar. U više od trećine zemalja valuta je oslabjela, i više od 10 posto. Zbog toga im se smanjuju devizne rezerve i povećava zaduženost, rekla je Rebeca Grynspan, glavna tajnica UNCTAD-a. 


Za europsko, pa tako i hrvatsko gospodarstvo, slabljenje eura prema dolaru ima i loše i dobre strane, smatra Denis Alajbeg sa ZŠEM-a.


- Roba iz Europe, proizvodi i usluge iz Europe postat će jeftiniji na američkom tržištu, jasno, jer je dolar ojačao. To je pozitivna strana. S druge strane uvozimo inflaciju iz SAD-a i to je ta negativna strana, kaže Alajbeg.


Inflaciju iz SAD-a uvozimo preko robnih burzi jer se cijene većine sirovina izražavaju u američkom dolaru. Najviše se to osjeti u rastu cijena nafte, a onda i goriva. Tako jak dolar još više poskupljuje mnoge proizvode i sirovine izvan SAD-a. A to priču ponovno vraća na pitanje primjerene visine kamatnih stopa središnjih banaka, prije svega američkog FED-a.


- Mislim da središnje banke polako shvaćaju da ne mogu nastaviti sa svojim strategijama podizanja kamatnih stopa unedogled. Jer oni koji previše dižu kamatne stope ujedno previše štete gospodarstvu, kaže analitičar Baader banke Robert Halver.


Naći ravnotežu između inflacije, kamata, tečaja i gospodarskog rasta, nikada nije bilo lako, a pogotovo u vremenima kada jedna globalna kriza zamjenjuje drugu. 

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!