13:51 / 14.10.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HTV

Ana Pisačić (HNB): Štednja nije višak, nego posljedica financijske discipline

Ana Pisačić, Hrvatska narodna banka

Ana Pisačić, Hrvatska narodna banka

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Financijska pismenost, prema metodologiji OECD-a, mjeri se u tri osnovne kategorije – financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Što je potrebno kako bismo osobne ili obiteljske financije vodili na uspješan način komentirala je za emisiju "Dobro jutro, Hrvatska" Ana Pisačić iz Hrvatske narodne banke.

- Na financijsko znanje odlazi jedna trećina naše financijske pismenosti, na odnos prema novcu jedna četvrtina, dok je ona ključna komponenta naše financijsko ponašanje - na nju odlazi čak 43 posto ukupne ocjene financijske pismenosti. Kako bismo što bolje upravljali osobnim financijama, potrebno je vidjeti s koliko novca mjesečno raspolažemo kako bismo ga mogli što bolje iskoristiti. To ćemo najbolje učiniti kroz redovito podmirivanje računa i dospjelih obaveza, ako se uspješno suzdržavamo od impulzivne kupnje, nastojimo štedjeti i ono što je po meni najvažnije – voditi kućni proračun kako bismo živjeli u skladu s našim mogućnostima, kaže.

Pisačić ističe kako je potrebno sistematizirati prihode i rashode da bismo osobne financijske mogućnosti sveli u neke realne okvire.

- Ono što je važno je da smo iskreni sami prema sebi i da popišemo svaku kunu koju smo potrošili, kako bismo mogli analizirati u kojem području nikako ne možemo uštedjeti, a u kojem području u budućnosti možemo smanjiti potrošnju, objašnjava i dodaje kako su moguća tri scenarija: "Da dobrom analizom ostvarimo balansiran kućni proračun, ali isto tako su moguće i druge dvije mogućnosti – jedna je deficit u slučaju da imamo veću potrošnju od primanja, ili suficit kada imamo viška novca, gdje smo uspješno planirali naš kućni proračun i u mogućnosti smo stvarati nekakvu štednju kao fond za izvanredne situacije, i na taj način formirati financijsku otpornost."

Stvarnost velikog broja ljudi je da žive u financijskom deficitu, i u takvim uvjetima je teško govoriti o štednji. Pisačić kaže kako u takvom slučaju uvijek treba pokušati pronaći način da kontroliramo kućni proračun.

- Česta je zabluda da je za štednju potrebno imati visoka primanja, ono što je potrebno je kontrolirati prihode i rashode. U današnje vrijeme je teško pronaći motivaciju za štednju, s obzirom da su i kamatne stope izrazito niske, te nema stimulacije i poticaja. Međutim, ako razmišljamo da nam ta štednja može pružiti sigurnost za budućnost u vidu mirovine ili materijalno značajnije kupnje, onda je to svakako dodatna motivacija da štedimo. Ono što je također ključno je da nastojimo uštedjeti i najmanji iznos, nije bitno odmah krenuti s nekim velikim svotama, nego za početak stvoriti naviku štednje, ističe Pisačić.

Pisačić upozorava na važnost financijske discipline kako bi se građani osvijestili o mogućim posljedicama.

- Banka je dužna izračunavati kreditnu sposobnost prilikom odobravanja novog zaduženja, i naravno da je za očekivati da će u tom slučaju gledati kako smo mi prethodno funkcionirali vezano za naša financijska ponašanja i postupanja pri ranijim zaduživanjima. Važno je da osvijestimo tu okolnost i to imamo na umu kada nam malo popusti kontrola kako bismo izbjegli negativne scenarije, kaže.

Jedan on načina praćenja osobne potrošnje je i čitanje bankovnih izvadaka, a Pisačić ističe kako štednja nije višak sredstava već posljedica naše financijske discipline, u čemu nam bankovni izvaci mogu pomoći.

- Važno je sve informacije koje zaprimimo od strane banke pročitati s razumijevanjem i pravovremeno. Naime, prepoznata je potreba da se poveća transparentnost poslovanja banaka u odnosu sa klijentima, te je unatrag nekoliko godina regulativa uistinu unaprijeđena. Potrošači danas redovno od banke primaju bankovne izvatke, kao i obavijesti o promjeni cijene, naknade ili uvjeta poslovanja ukoliko imamo neki bankovni proizvod koji nam omogućava promjenjivu kamatnu stopu. Zatim trebamo zaprimati godišnja izvješća o naknadama i o stanju kredita ili štednje, i ključno je da zaista sa razumijevanjem pročitamo sve te informacije, ne koristimo proizvode koje možda ne razumijemo i na taj način osvijestimo i rizik kojem ćemo se izložiti, zaključuje Pisačić.

Pogledajte razgovor: 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!