Analitičari upozorili: Stagnacija BDP-a i rast vanjskotrgovinskog deficita

Rast hrvatskog gospodarstva usporava, dok ključni ekonomski pokazatelji, osobito vanjskotrgovinski deficit i ovisnost o turizmu, upućuju na duboke strukturne slabosti. Ujedno, nesigurnost oko financiranja Ukrajine i ograničenja europskog proračuna otvaraju pitanja o budućem smjeru. Ove probleme analizirali su u "Studiju 4" HRT-a ekonomski analitičari Ivan Lovrinović i Ivica Žuro.

Ekonomski analitičar Ivan Lovrinović istaknuo je da je proračun moguće izglasati u gotovo svakim uvjetima, ali da problem leži drugdje, u alarmantnom rastu vanjskotrgovinskog deficita.

- Možete izglasati bilo kakav proračun ako imate dovoljno glasova. Prošle godine planiran je deficit od 3,5 milijardi eura, a ove godine četiri milijarde eura. Mene zabrinjava snažan rast deficita u vanjskoj trgovini koji nikad nije bio veći od 10 do 12 milijardi eura, a nakon uvođenja eura bio je 17 milijardi eura, a ove godine će dosegnuti 20 milijardi eura. To će povećavati vanjski dug Hrvatske, pokazuje da smo sve manje konkurentni i sve više uvozimo, rekao je.

Naglasio je da se "najveća opasnost" krije u strukturi hrvatskog gospodarstva.

- To bih posebno naglasio, mislim da se tu krije najveća opasnost. Dodatni problem je to što smo previše ovisni o turizmu i građevinarstvu. Ti sektori čine 30 posto BDP-a, istaknuo je.

Dodao je i da stvarna zarada od turizma nije jasna.

- Nitko ne zna koliko nam novca od toga ostaje. Postoji nešto što se zove satelitska bilanca. Nju pravi HNB. Anketari pitaju turiste koliko planiraju potrošiti i oni na temelju tih anketa zbrajaju. Prošle godine su došli do iznosa od 15 milijardi eura. Kolika je tu zarada, nitko ne zna, kazao je.

Po njemu, turizam svojim rastom dodatno pogoršava trgovinski deficit.

- Drugi problem je pozitivna korelacija između rasta turizma i rasta deficita u trgovačkoj bilanci. Što je veći promet u turizmu, naš deficit vanjske trgovine raste, što znači da masovno uvozimo sve što trebamo za turizam umjesto da to proizvodimo, ustvrdio je.

"Poduzetnicima upućeno upozorenje kakvog dosad nije bilo"

Ekonomski analitičar Ivica Žuro ustvrdio je da je Hrvatska relativno dobro koristila EU fondove, ali uz veliki prostor za napredak.

- Taj novac jesmo iskoristili pametno, ali to smo mogli i bolje. Nedavno je izašao podatak da je Hrvatska povukla tek 56 posto od dostupnih 14,7 milijardi eura. Ono što će biti temelj – ne rasta, nego zadržavanja stagnacije BDP-a – će biti ulaganja u prometnu infrastrukturu. Znakovita je rečenica resorne ministrice koja je apelirala na realni sektor da se krene pripremati za korištenje omotnice u sljedećem razdoblju. Dosad nije bilo takvih upozorenja. Ovo praktički znači pripremu za manje sredstava koja će biti na raspolaganju, rekao je.

Žuro je dodao da je dostupnih instrumenata danas znatno manje.

- Trenutno imate samo jedan program gdje poduzetnici mogu računati na otpis glavnice kod kredita i ništa drugo. Prije pet, šest godina, bilo je više novca na raspolaganju, kazao je.

"Financiranje ratne industrije nije opcija za EU, a pogotovo ne za Hrvatsku"

Gosti su se takođe osvrnuli na europske planove za naoružavanje. Lovrinović je analizirao tri dominantna modela financiranja europske ratne industrije i pomoći Ukrajini.

- Sva tri modela se zasnivaju na dugu. Svatko zna vladati na dug. To nije opcija za EU, a pogotovo ne za Hrvatsku. To je nama neprihvatljivo i neizdrživo. Ne može se izdvajati toliko novca za obranu. Uostalom, to nije naš rat, ni naš problem. Rat treba završiti što prije. EU ne smije ići prema ratu, nego prema miru. Pokazuje se da SAD želi mir, a EU ne želi. EU svoju priliku vidi u ekonomiji rata, ulaganju u ratnu industriju. To nije put kojim treba ići, kazao je.

Upozorio je i na povijesni kontekst.

- To su nametnuta pitanja, Hrvatska se sama obranila, a neki uspoređuju da je to isto. Treba što prije završiti rat i pokrenuti mirnodopsku ekonomiju, kazao je.

Žuro je problematizirao financijsku održivost europske pomoći Ukrajini.

- Građani će na to pristajati sve manje jer žive sve teže. Uz porast cijene energenata i porast birokracije, što se najviše ogleda u problemima građevinarstva u Njemačkoj – u Ukrajini se dnevno troši 175 milijuna eura za sve troškove rata. To je na godišnjoj razini oko 63, 64 milijarde eura. Pitanje je može li EU taj novac izdvajati u idućim godinama. Na to se treba dodati još 60-ak milijardi eura pomoći u vojnom materijalu koja se dosad poslala. Ne znam koliko je smisleno da EU godišnje plaća gotovo 130 milijardi eura, upozorio je.

Podsjetio je i na globalni kontekst.

- Činjenica je da je u posljednje dvije godine trošak rata za svjetsku ekonomiju oko dva bilijuna eura. To je izračnao glavni ekonomist OECD-a, dodao je.