23:42 / 18.10.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRTJ.L.

Arčabić: Izvor stabilnosti - porezni sustav i ekonomska politika

Arčabić: Izvor stabilnosti - porezni sustav i ekonomska politika

Arčabić: Izvor stabilnosti - porezni sustav i ekonomska politika

Foto: Studio 4 / HRT

Vlada je uredbom odredila najvišu maloprodajnu cijenu benzina za sljedećih 30 dana. To znači da benzin nitko ne smije prodavati po višoj cijeni od one propisane državnim dekretom. Odluku Vlade da ne dira vlastite trošarine, nego ograniči maržu trgovaca, te posljedice rasta cijena energenata na rast i razvoj gospodarstva komentirao je u Studiju 4 doc. dr. Vladimir Arčabić s Ekonomskog fakulteta Zagreb. Naglašava kako kretanje cijene nafte ima jako malo veze s gospodarskim zbivanjima u Hrvatskoj.

- Cijena nafte se određuje na globalnom tržištu, na temelju ponude i potražnje. Što se tiče trošarina, mislim da su dva razloga – prvi je to što je pandemija načela državni proračun, pa bi ga svako diranje u trošarine dodatno opteretilo, a drugi razlog je što naglo diranje i mijenjanje poreznog sustava nije preporučljivo jer stvara dodatnu neizvjesnost i nesigurnost u sam porezni sustav, objašnjava Vladimir Arčabić.

U mnogim zemljama, poput Norveške, Švedske i Francuske, gorivo je čak i skuplje. Arčabić dodaje kako te zemlje imaju viši životni standard, stoga je teško govoriti na temelju cijene da li su njihove trošarine veće ili manje od onih u Hrvatskoj.

- Činjenica je da te zemlje u pravilu naplaćuju više poreza, što ne mora nužno biti loše, ako se porezi dobro koriste i ako su građani zadovoljni s javnim uslugama koje dobiju, kaže.

Udruga Glas poduzetnika izdala je dramatično upozorenje glede trošarina. Kažu kako takvo postupanje Vlade djeluje pogubno na hrvatsko poduzetništvo, te da će Hrvatska ostati godinama „prikovana“ na dnu Europske Unije, ako Vlada nastavi postupati na taj način.

Arčabić smatra kako trošarine nisu ključne za gospodarski rast, ali da porezni sustav i ekonomska politika trebaju biti izvor stabilnosti. 

- Ovakvo fiksiranje maksimalne cijene je intervencija koja stvara određenu nesigurnost, i onda ljudi ne znaju na što mogu računati, kaže.

Dodao je kako trenutna „mini“ kriza s rastom cijenama goriva ima vrlo malo veze s rastom cijena koji se dogodio 70-ih godina kad je došlo do „naftnog šoka“ i deflacije dolara.

- Tada je smanjena ponuda, odnosno proizvodnja. Danas vidimo potpuno drugačiju priču – rast cijena nafte je isključivo zbog povećanja potražnje, jer se gospodarstvo vraća na „staro normalno“, troši više i taj rast potražnje gura cijene prema gore, objašnjava i dodaje kako cijene neće uskoro padati, ali može se očekivati pad inflacije i stabilizacija cijena početkom iduće godine.

Arčabić kaže kako su prema istraživanju o gospodarskom rastu i razvoju Hrvatska i Rusija dvije najsličnije zemlje u Europi.

- Ako se promatra struktura hrvatskog izvoza, vidi se da 35 %-40 % odlazi na usluge u turizmu. To je i Rusija s energentima. I jedna i druga zemlja koriste prirodne resurse - dok Rusi koriste svoje energente, mi koristimo sunce i more, i problem je u tome što se oslanjamo na turističku djelatnost koja ima nisku dodanu vrijednost, kaže.

Smatra kako rast cijena energenata neće biti dugog vijeka.

- Sada nam se potražnja povećala, ali se neće konstantno povećavati. Ponuda će se početi prilagođavati povećanoj potražnji. Čim se to dvoje uskladi, cijene više neće rasti. Što se tiče dekreta Vlade, on je neočekivano donesem pa pretpostavljam da će na sličan način biti i ukinut, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!