Azijske burze pale na početku tjedna

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak pale i tako nastavile negativni trend od prošloga tjedna jer je sve jasnije da će kamatne stope u zapadnim zemljama ostati povišene dulje nego što se očekivalo.

MSCI indeks azijsko-pacifičke regije bio je oko 7,00 sati u minusu 0,5 posto, skliznuvši nedaleko najniže razine u 10 mjeseci.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,2 i 1,2 posto.

Vijesti iz regije koje bi potaknule tržišta jutros nema. Posljednjih su tjedana s vremena na vrijeme kineske burze znatnije porasle, zahvaljujući novim mjerama za poticanje gospodarstva. No, radi se uglavnom o regulatornim popuštanjima u cilju stabilizacije nekretninskog tržišta i poticanja tržišta kapitala, a ne o jačim mjerama za poticanje realnog gospodarstva.

Stoga se ulagači plaše da će se usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva nastaviti.

Agencija S&P smanjila je jutros procjenu rasta kineskog gospodarstva u ovoj godini s 5,2 na 4,8 posto jer, kako je objasnila, fiskalna i monetarne popuštanja i dalje se ograničena.

Tržišta su pod pritiskom i zbog nedavnih poruka američke središnje banke. Doduše, čelnici Feda nisu na prošlotjednoj sjednici dodatno povećali kamatne stope, no poručili su da bi ih mogli podići još jednom do kraja godine i zadržati ih na povišenim razinama dulje nego što se prije očekivalo.

Takav scenarij najizgledniji je i za ostale središnje banke zapadnih zemalja jer inflacija na popušta tako brzo kao što su se ulagači nadali. A to znači da će se rast gospodarstava dodatno usporiti.

Ove godine tržišta pokreće shvaćanje da inflacijski udar nije samo privremen nego da će suzbijanje inflacije zahtijevati restriktivnu monetarnu politiku dulje nego što se očekivalo, kaže Andrew Lilley, strateg u tvrtki Barrenjoey.

Dolar stabilan, cijene nafte porasle

A na valutnim se tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stabilno kreće oko najviših razina u šest mjeseci.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 105,57 bodova, dok je u petak navečer iznosio 105,58 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 148,37 na 148,50 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s 1,0653 na 1,0649 dolara.

Cijene su nafte, pak, blago porasle i tako nadoknadile dio prošlotjednih gubitaka. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,38 posto, na 93,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,29 posto, na 90,30 dolara.

Europske burze nastavile kliziti na početku novog tjedna

Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale, nastavivši negativni trend od prošloga tjedna, jer ulagači nisu skloni riziku, s obzirom da bi središnje banke mogle zadržati kamate na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,34 posto, na 7.658 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,20 posto, na 15.526 bodova, a pariški CAC 0,23 posto, na 7.168 bodova.

Tržišta su pod pritiskom zbog nedavnih poruka američke središnje banke. Doduše, čelnici Feda nisu na prošlotjednoj sjednici dodatno povećali kamatne stope, no poručili su da bi ih mogli podići još jednom do kraja godine i zadržati ih na povišenim razinama dulje nego što se prije očekivalo.

Takav scenarij najizgledniji je i za ostale središnje banke zapadnih zemalja jer inflacija na popušta tako brzo kao što su se ulagači nadali. A to znači da će se rast gospodarstava dodatno usporiti.

Ove godine tržišta pokreće shvaćanje da inflacijski udar nije samo privremen nego da će suzbijanje inflacije zahtijevati restriktivnu monetarnu politiku dulje nego što se očekivalo, kaže Andrew Lilley, strateg u tvrtki Barrenjoey.