Azijske burze prate oštar pad Wall Streeta

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica oštro pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagači nisu voljni riskirati uoči izvješća o zapošljavanju u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta.

MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,8 posto i zaronio na najnižu razinu u dva mjeseca. Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 1,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,9 i 2,5 posto.

Cijene dionica u Japanu oštro su pale, premda je tamošnja središnja banka ostavila ključne kamate nepromijenjene, što znači da i dalje kani voditi vrlo poticajnu monetarnu politiku.

Kineski burzovni indeksi pod pritiskom su, pak, jer su nakon nekoliko slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih pokazatelja, splasnule nade u brzi oporavak gospodarstva.

Loše na tržišta utječe i jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones skliznuo je 1,66 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,85, a Nasdaq indeks 2,05 posto. Pritom je najviše, 4 posto, potonuo S&P indeks financijskog sektor, što je posljedica nesigurnosti ulagača, nakon što je SVB Financial Group, veliki kreditor tehnološke industrije, objavio plan povećanja kapitala kako bi poboljšao bilancu, koja je pod pritiskom gubitaka i pada depozita.

Cijena dionice SVB-a potonula je 60 posto, a oštro je, 12 posto, pala i cijena dionice Signature banke, 12 posto, nakon što je njezina podružnica za kriptovalute najavila likvidaciju.

Bankarski je sektor ionako pod pritiskom jer se ulagači plaše da će agresivno povećanje kamata Feda dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.

U fokusu tržište rada u SAD-u

No, nije jučer pod pritiskom bio samo financijski sektor nego i svi ostali jer ulagači nisu voljni riskirati uoči izvješća o zapošljavanju, koje će biti objavljeno u petak i koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u SAD-u broj zaposlenih u veljači porastao za 205.000, znatno sporije u odnosu na 517.000 u siječnju.

No, niz nedavno objavljenih podataka pokazuje da je potražnja na tržištu rada i dalje snažna, pa se može očekivati rast plaća i potrošnje, a to znači da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem kamatnih stopa.

Ovoga je tjedna predsjednik Feda Jerome Powell kazao da je središnja banka spremna za veće korake ako budući gospodarski podaci pokažu da su potrebne strože mjere za zauzdavanje inflacije. To je izazvalo strahovanja ulagača da će središnja banka na sjednici u ožujku povećati ključne kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, dok se još početkom tjedna očekivalo povećanje za blažih 0,25 bodova.

Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da će Fed do rujna povećati kamate u raspon od 5,50 do 5,75 posto, dok se sada kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom, no i dalje je na putu tjednih dobitaka.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 105,28 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,62 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 136,95 na 136,35 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0585 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0545 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,63 posto, na 81,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel.

ZSE: Crobexi prate pad svjetskih burzi

Na Zagrebačkoj su burzi u petak ujutro Crobex indeksi znatno pali, pa tako prate pad svjetskih burzi, no i dalje su na putu blagih dobitaka peti tjedan zaredom.

Crobex indeks bio je u 10,30 sati u minusu 0,93 posto, na 2.255 bodova, dok je Crobex10 skliznuo 0,94 posto, na 1.288 bodova.

Unatoč tome, oba su indeksa i dalje na putu dobitaka peti tjedan zaredom. Crobexi su trenutno u odnosu na početak tjedna u plusu oko 0,2 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je do 10,30 sati oko 785 tisuća eura, otprilike 400 tisuća više nego jučer u ovo doba.

Najveći promet, gotovo 240 tisuća eura, ostvaren je dionicom Valamar Riviere, pri čemu joj cijena stagnira na 4,59 eura.

S prometom od oko 92 tisuće eura slijedi dionica HT-a, kojoj je cijena pala 0,8 posto, na 25,60 eura.

Dionicom Atlantske plovidbe ostvaren je, pak, promet od oko 56 tisuća eura, a cijena joj je pala 0,7 posto, na 59,20 eura.

Promet veći od 40 tisuća eura ostvaren je s još dva izdanja.

Pritom je cijena Spana pala 3,25 posto, na 47,70 eura, a Podravke 0,4 posto, na 93,80 eura.

Jutros su pale i cijene većine ostalih dionica, uz povećani promet, pa stoga Crobexi prate oštar pad svjetskih burzi.

STOXX 600 indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 10,30 sati u minusu oko 1,5 posto.

To je ponajviše posljedica procjena da će američka, ali i druge središnje banke zapadnih zemalja zbog visoke inflacije povećati kamatne stope na više razine nego što se prije očekivalo.

A to će usporiti rast gospodarstava, što ne ide u prilog tržištima dionica.