09:26 / 25.10.2018.

Autor: HRT

Bago: Izvoz će rasti, hrvatski izvoznici su žilavi

-

-

Foto: - / -

'Neizvjesnost, zatim politički problemi koji se javljaju kao krize - sve to ima posljedice na izvoz. Ukoliko tu dođe do nekog smirenja, osobno mislim da će izvoz i dalje rasti jer hrvatski izvoznici, njih nema puno ali su vrlo žilavi i njihovi proizvodi su istinski dobri proizvodi i kupci ih u svijetu prihvaćaju', kazao je.
'U mreži Prvog', urednice i voditeljice Eliane Čandrlić Glibote, analizirali smo stanje u hrvatskom izvozu. Gostovali su član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo i predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago.

Čuvalo
je rekao da HBOR već 17 godina održava svoju međunarodnu izvoznu konferenciju s ciljem poticanja rasprava i otvaranja pitanja vezanih uz povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda i usluga. 'Ta je konferencija postala sad već tradicionalni skup hrvatskih izvoznika, domaćih financijskih institucija, ali i međunarodnih financijskih institucija koji uz partnerski odnos sa HBOR-om što izravno što neizravno, daju financijsku podršku našim izvoznicima', dodao je.

Pojasnio je kako je ove godine bilo specifično to što HBOR obilježava 20 godina svog rada na području izvozno-kreditne agencije - na području pružanja usluga osiguranja naplate izvoznih potraživanja. Smatra da je tijekom tih 20 godina HBOR postao nezaobilazan partner hrvatskim izvoznicima, o čemu svjedoče i brojke.

'Dakle kroz tih 20-ak godina HBOR je osigurao podršku kroz oko preko 20.000  izvoznih projekata u vrijednosti od preko 90 milijardi kuna. To dovoljno govori koliko je HBOR u svom radu, dakle, pruža podršku našim izvoznicima', dodao je.

'HBOR u svom radu prati pravila i principe rada drugih zemalja članica EU. Dakle sve ono što druge razvijene zemlje EU i razvojne banke zemalja EU imaju u svojoj paleti usluga to ima i HBOR. Dakle sve ono što naši hrvatski izvoznici dobivaju kao podršku otprilike isto dobivaju i izvoznici u drugim zemljama članicama EU, naglasio je.

Bago je komentirao stagnaciju izvoza u prvih 6 mjeseci 2018., kazao je da izvoz ovisi o proizvodima, kvaliteti proizvoda, te spretnosti i mogućnosti plasiranja proizvoda.

'Ovisi i o podršci banaka, ovisi o tečaju ali najviše zapravo ovisi o stabilnosti zemalja u koje se izvozi. Mi svjedočimo da dolazi do neke vrste gospodarskog rata u svijetu, da su to promjene koje dovode izvoznike u veliku neizvjesnost i vrlo je nezgodno potpisivati neke ugovore o izvozu proizvoda ako vi znate da vas sutra može očekivati neka carina na onaj dio proizvoda u vašem, komponenata u vašem proizvodu koji vi isporučujete, a dolazi iz zemlje na čije proizvode se plaća carina. Ta neizvjesnost zatim politički problemi koji se javljaju kao krize - sve to ima posljedice na izvoz. Ukoliko tu dođe do nekog smirenja, osobno mislim da će izvoz i dalje rasti jer hrvatski izvoznici, njih nema puno ali su vrlo žilavi i njihovi proizvodi su istinski dobri proizvodi i kupci ih u svijetu prihvaćaju', kazao je.

Osvrnuo se i na promjene u tradicionalnim izvoznim granama, rekao je kako je došlo do promjena u području prehrambene industrije. 'To je prije svega posljedica događanja oko Agrokora i problema u kojem su se firme, koje su u tom prodajnom lancu i proizvodnom lancu, našle zbog Agrokora pa su imale financijskih poteškoća, pa jasno njihova aktivnost pala na međunarodnom tržištu. Nažalost, kada gledamo kako mi plasiramo proizvode u nekoj ljestvici složenosti od 1 - gdje je 1 najjednostavniji do 10 najsloženiji - mi u prosjeku izvozimo 3 do 4 i to nam osigurava BDP koji imamo. Da izvozimo više i da izvozimo proizvode složenosti 6 i većih, jasno da bi imali puno veći rasti', smatra Bago.

Kazao je kako nas kao izvoznike zabrinjava da sve složenije proizvode uvozimo iz EU-a, a sve jednostavnije proizvode izvozimo u EU. 'To za druge zemlje u koje izvozimo nije slučaj pa nas to malo tješi. Dakle, tu su neke promjene i jedna od promjena je na području IKT-a informacijsko-komunikacijskih tehnologija, gdje to područje dosta dinamično raste. Međutim tu imamo jedan temeljni problem, a to je da zemlja koja definira sve aktivnosti oko IKT-a su Sjedinjene Američke Države. Mi s njima nemamo sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ova Vlada si je istinski dala truda da konačno taj sporazum potpišemo jer ukoliko mi nemamo takav sporazum onda mi ne možemo očekivati posebice investicije u IKT je te investicije, ti fondovi u pravilu dolaze iz SAD-a', rekao je Bago.

Pojasnio je što to znači - 'bez tog sporazuma sva zarada, porez koji se plati tu u Hrvatskoj, nakon toga ono što preostane ako ide u Ameriku, tamo se ponovno mora platiti porez. I zato su naši ti genijalci, inovatori ili kako ih već nazvati, ti mladi ljudi koji su istinski poduzetni moraju svoje firme otvarati u Mađarskoj, Rumunjskoj itd'.

Čuvalo je rekao kao ono što HBOR može učiniti je omogućiti hrvatskim izvoznicima povoljnije uvjete financiranja, više modela da bi se došlo do toga cilja.

'Uz uobičajene klasične kredite za podupiranje izvoznih poslova tu su i izdavanje garancija za izvozne poslove, izdavanje polica osiguranja za naplatu izvoznih potraživanja, izdavanje policija osiguranja za uredan povrat komercijalnih kredita banaka. To su sve mehanizmi koji mogu dovesti do jeftinijih izvora kapitala za naše hrvatske izvoznike. S jedne strane ako imaju jeftiniji izvor financiranja, ako imaju jedan povoljan instrument osiguranja, a to je recimo policija osiguranja naplate izvoznih potraživanja koja se smatra prvoklasnim instrumentom osiguranja u bankarskom poslovanju. S druge strane, uz kvalitetan proizvod, uspjeh hrvatskog izvoznika na međunarodnom tržištu ne bi smio izostati. Ono što HBOR može kao financijska institucija učiniti je osigurati podlogu za jeftinije izvore financiranja, dodao je Čuvalo.

Komentirajući suradnju sa ostalim komercijalnim bankama, Čuvalo kaže da HBOR ne može sam sudjelovati u procesu kreditiranja i financijskog suportiranja hrvatskih izvoznika, a komercijalne banke su nezaobilazan partner. Pojasnio je kako sve programe koje rade uglavnom provodimo putem komercijalnih banaka i uz intenzivnu suranju s komercijalnim bankama.

Bago se osvrnuo na izvozničku praksu, kazao je da nisu skroz zadovoljni. 'Bilo bi neobično da smo zadovoljni. Kada razgovaramo o ulozi HBOR-a, onda je ona istinski iznimno bitna za hrvatske izvoznike. Jasno da bi mi htjeli i više aktivnosti. Kad govorimo o HBOR-u moramo razlučiti dvije kategorije. Jedna je kategorija zaposleni - tu imamo samo pohvale. Naše primjedbe na HBOR je pitanje vlastitog kapitala. Dakle, HBOR je u odnosu na druge slične banke u europskoj zajednici vrlo malo kapitaliziran. I to je naša trajna namjera i trajna želja da HBOR raspolaže sa znatno znatno većim, ne sa ovim nego znatno većim kapitalom jer to HBOR-u osigurava i u konačnici i Vladama RH da mogu raditi određene poteze koji nisu toliko vezani za banke', dodao je.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!