Bankari: Sustav nam je staromodan i rigidan

Imamo staromodan i rigidan sustav koji ne odgovara potrebama ni bankarskog sustava ni gospodarstva, rekao je Adrović.

Poslovanje banaka u Hrvatskoj u 2017. godini obilježilo je smanjenje kamatnih stopa u svim segmentima njihova kreditnog poslovanja, ali i smanjenje dobiti zbog Agrokora te najveće smanjenje loših plasmana od početka krize 2008., istaknuto je na predstavljanju najnovijeg izdanja publikacije HUB Pregledi.

Ukupno smanjenje kamatnih stopa na kredite tijekom 2017. nominalno je iznosilo između 0,5 i 0,6 posto, što je najveće smanjenje u proteklih deset godina. Pritom, kod stambenih kredita, koji su po volumenu i dalje najvažniji pojedinačni krediti stanovništvu, kamatne stope su pale s prosječnih 4,56 na 3,90 posto, također najviše u proteklom desetljeću.

Neto dobit banaka smanjena je s 5,1 milijardu kuna u 2016. na oko 3,6 milijardi kuna u 2017., što je pad od 30 posto, a umnogome zbog rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja zbog krize u koncernu Agrokor. Loši krediti bilježe najveći pad od početka krize.

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović ocijenio je da su hrvatske banke sjajno kapitalizirane te da su spremne odgovoriti na praktički svaku potražnju za kreditima.

Kada je u pitanju likvidnost u bankarskom sustavu, naveo je da opća stopa obvezne rezerve iznosi 12 posto i da je praktički najviša u EU-u. Želim reći da imamo jedan staromodan i rigidan sustav koji ne odgovara potrebama ni bankarskog sustava ni gospodarstva. Zbog toga je još uvijek kod središnje banke blokirano više od 50 milijardi kuna. Dakle, u tom smislu postoji velika rezerva u likvidnosti, rekao je Adrović.

Bankama trebaju prigode za rast volumena, a životno su zainteresirane za rast BDP-a, poručio je. Također, potrebne su i bolje institucije radi smanjenja rizika, pri čemu se pozitivno gleda na ulazak u eurozonu, iako bi, prema procjenama, izravni gubitak banaka iznosio oko milijardu kuna, no računa se da bi smanjenjem regulatornog troška banke to mogle nadoknaditi.

Istaknuta je i potreba reforme sustava osiguravanja depozita, a u cilju pokretanja gospodarskog rasta znatnija porezna rasterećenja, kao i "Doing business" reforme, u smislu pojednostavnjivanja, pojeftinjenja i digitaliziranja usluge države te skraćivanja svih rokova za dobivanje dozvola.

Također, kako se moglo čuti, u svibnju će se moći vidjeti efekti novog načina izračuna kreditne sposobnosti. Naime, zbog izmjena Ovršnog zakona, zatim Zakona o stambeno-potrošačkom kreditiranju, banke više ne smiju prekoračiti iznos kredita koji netko može otplaćivati, a u slučaju kršenja tih propisa, banka može biti i prekršajno kažnjena.  

Time je bitno umanjena kreditna sposobnost, pogotovo onih s plaćom između četiri i šest tisuća kuna, kojima u pogledu stambenog kredita sposobnost pada oko 50 posto, i postoji vjerojatnost da će se to odraziti na potražnju za kreditima, navode iz HUB-a.