BDP: Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je petak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 20. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to znatno brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,3 posto.

Tako je, prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini gospodarstvo poraslo za 3,2 posto.

Snažan rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u posljednjem lanjskom kvartalu za 2,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 1,9 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,9 posto, sporije u odnosu na 7,5 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja porasla je za 4,7 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 3,8 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 1,5 posto na godišnjoj razini, nakon pada od 1,1 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba porastao za 2,4 posto, a usluga za 1,6 posto.

Uvoz roba i usluga uvećan je, pak, za 0,3 posto, znatno manje u odnosu na 2,4 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je uvoz roba pao za 0,4, dok je uvoz usluga porastao za 3,1 posto.

Rast i dalje brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo 3,3 posto na godišnjoj, a 1,4 posto na kvartalnoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,4 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,3 posto na kvartalnoj, a 1,3 posto na godišnjoj razini.

Bule: Neuobičajeno duga uzlazna faza

- Govorimo već o petoj uzastopnoj godini rasta, o 20 uzastopnih kvartala, što je pomalo čak i neuobičajeno duga uzlazna faza ciklusa. I u tom kontekstu, činjenica da je gospodarstvo čak u zadnjem tromjesečju ubrzalo u odnosu na prethodno, čak za 1,4 posto, govori o snazi i robusnosti hrvatskoga gospodarstva i činjenici da je hrvatsko gospodarstvo zaista u punom zamahu. Što se tiče detaljnije strukture, u tom kontekstu također možemo biti zadovoljni iz razloga toga što su najsnažnije rasle investicije gotovo 7 posto, rekao je Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Butković: Očekuje se nastavak rasta i u 2026.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je da se nastavak rasta očekuje i u 2026. godini, uz blago usporavanje.

– Procjena Europske komisije za 2026. je oko 2,9 posto rasta BDP-a, Hrvatske narodne banke nešto skromnija, 2,8 posto. To znači nastavak rasta hrvatskog gospodarstva i BDP-a u 2026. s blagim usporavanjem, rekao je Butković.

Dodao je da su takvi trendovi prisutni u cijeloj Europi, a da bi na investicije moglo utjecati završavanje Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, zbog čega će biti nešto manje sredstava.

– Ne treba strahovati. I dalje smo zemlja koja ima velik gospodarski rast u odnosu na druge zemlje Europske unije. Uvijek smo bili skromniji u projekcijama, pa vjerujem da će, kao i u 2025., i 2026. stvarni rast biti nešto veći od procijenjenog, zaključio je Butković.

Šaravanja: Završena faza postpandemijskog uzleta

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja istaknuo je da je domaće gospodarstvo prošle godine nastavilo rasti, ali uz naznake usporavanja, te je upozorio na rast neravnoteža u javnim financijama i platnoj bilanci.

- Iako je rast BDP-a bio solidan, posebno u kontekstu dinamike rasta u EU, bio je najniži u postpandemijskom razdoblju. Pritisak na proračun, primarno zbog ekstremnog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se prelio u 2025. kao trajni trošak, kao i rasta socijalnih davanja, doveo je do povećanja proračunskog deficita, koji se u 2025. približio granici od tri posto BDP-a, istaknuo je Šaravanja.

Dodao je da istodobno visoke cijene usluga u turizmu i trgovini očito više ne mogu kompenzirati stagnaciju broja turističkih noćenja, pa izostaje realni rast deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, čime se produbljuje neravnoteža na tekućem računu platne bilance.

- Kao i prethodne godine, rast BDP-a temeljio se na otpornoj osobnoj potrošnji (+2,5 posto), čiji su rast održali povećanje zaposlenosti, plaća i kreditne zaduženosti, te na investicijama (+6,1 posto), financiranima ponajviše iz fondova EU-a, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, No, iste stavke koje generiraju trenutačni rast istodobno stvaraju i neravnoteže, jer gospodarski rast ne prati rast produktivnosti i konkurentnosti, napomenuo je Šaravanja u svom komentaru.

- Iako je industrija pozitivno pridonijela rastu BDP-a prvi put nakon dvije godine (rast od 2,9 posto), usporavanje rasta u drugim djelatnostima, posebno u građevinarstvu (s 15,1 na 7,3 posto) te u turizmu i trgovini (s 5,9 na 2,7 posto), bilo je izraženije i usporilo je ukupni rast BDP-a, naveo je.

- Naime, uzlet građevinarstva iscrpio se nakon što je obavljen velik dio obnove nakon potresa. Realni rast trgovine usporio je zbog ustrajno visoke inflacije, koja je smanjila potrošački optimizam, kao i zbog sporijeg rasta raspoloživog dohotka. Istodobno, uslijed rasta cijena usluga u turizmu i trgovini te stagnacije broja turističkih noćenja, realno pada vrijednost deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, konstatirao je.