BDP: Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 20. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to znatno brže nego u prethodnom tromjesečju kada je rast iznosio 2,3 posto. Tako je, prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini gospodarstvo poraslo 3,2 posto.

Snažan rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u posljednjem lanjskom kvartalu 2,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 1,9 posto. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, 6,9 posto, sporije u odnosu na 7,5 posto u prethodnom kvartalu. Državna potrošnja porasla je 4,7 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 3,8 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, 1,5 posto na godišnjoj razini, nakon pada od 1,1 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba porastao 2,4 posto, a usluga 1,6 posto. Uvoz roba i usluga uvećan je, pak, 0,3 posto, znatno manje u odnosu na 2,4 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je uvoz roba pao 0,4, a uvoz usluga porastao 3,1 posto.

Rast i dalje brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo 3,3 posto na godišnjoj, a 1,4 posto na kvartalnoj razini. Tako je rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, a na godišnjoj razini 1,4 posto. Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,3 posto na kvartalnoj, a 1,3 posto na godišnjoj razini.

Plenković: Gospodarstvo u punom zamahu, stabilan rast i u 2026.

Premijer Andrej Plenković komentirao je u petak na X-u međugodišnji rast BDP-a u četvrtom lanjskom kvartalu od 3,6 posto, ustvrdivši da je gospodarstvo u punom zamahu i da se stabilan rast može očekivati i u 2026. godini.

- U četvrtom tromjesečju 2025. realni rast BDP-a iznosio je 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. Rast BDP-a u cijeloj 2025. iznosi 3,2 posto što je u skladu s projekcijama Vlade, napisao je Plenković.

Ujedno je istaknuo da je Hrvatska jedna od samo četiriju zemalja koje bilježe neprekidan trend rasta BDP-a od početka 2021., i to 20 kvartala uzastopno. To prema njegovim riječima potvrđuje činjenicu da je gospodarstvo i dalje u punom zamahu te, kako je napisao, "možemo očekivati stabilan rast i u 2026.".

- Ovakav rast rezultat je povećanja investicija (posebno apsorpcijom sredstava iz NPOO-a i fondova EU-a), kao i potrošnje kućanstava te izvoza. U odnosu na druge države članice EU-a, hrvatsko gospodarstvo u 4. kvartalu 2025. je među četiri najbrže rastuća (nakon Irske, Malte i Cipra), raste brže nego na razini cijele Europske unije (1,5 posto) i eurozone (1,3 posto). Nastavljamo se približavati prosječnoj razvijenosti EU-a, kaže Plenković u objavi na X-u.

Bule: Neuobičajeno duga uzlazna faza

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule izjavio je da podaci o rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju, od 3,6 posto na godišnjoj razini, potvrđuju nastavak snažnog rasta hrvatskog gospodarstva, koji je višestruko jači od prosjeka europodručja i Europske unije.

Istaknuo je da gospodarstvo raste već 20 kvartala zaredom, odnosno pet godina, te da je u završnici godine dodatno ubrzalo, što pokazuje njegovu snagu i zamah. Na temelju toga, kao i visokofrekventnih pokazatelja, očekuje nastavak rasta i u 2026. godini te daljnju konvergenciju prema prosjeku EU-a.

Rastu su najviše pridonijele investicije, koje su porasle gotovo sedam posto i čine polovicu ukupnog međugodišnjeg rasta BDP-a. Unatoč nepovoljnom međunarodnom okruženju i slabom rastu glavnih vanjskotrgovinskih partnera poput Njemačke, Italije i Austrije, pozitivan doprinos dala je i neto inozemna potražnja, što, prema Buleu, pokazuje otpornost i konkurentnost hrvatskog izvoznog sektora.

Pozitivno su, dodao je, pridonijeli i prerađivačka industrija te ICT sektor, a Hrvatska, uz izuzetak pandemijske kontrakcije, raste već deset godina uz smanjenje makroekonomskih neravnoteža, očuvanje fiskalne discipline i socijalne kohezije.

Butković: Očekuje se nastavak rasta i u 2026.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je da se nastavak rasta očekuje i u 2026. godini, uz blago usporavanje.

– Procjena Europske komisije za 2026. je oko 2,9 posto rasta BDP-a, Hrvatske narodne banke nešto skromnija, 2,8 posto. To znači nastavak rasta hrvatskog gospodarstva i BDP-a u 2026. s blagim usporavanjem, rekao je Butković.

Dodao je da su takvi trendovi prisutni u cijeloj Europi, a da bi na investicije moglo utjecati završavanje Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, zbog čega će biti nešto manje sredstava.

– Ne treba strahovati. I dalje smo zemlja koja ima velik gospodarski rast u odnosu na druge zemlje Europske unije. Uvijek smo bili skromniji u projekcijama, pa vjerujem da će, kao i u 2025., i 2026. stvarni rast biti nešto veći od procijenjenog, zaključio je Butković.

Šaravanja: Završena faza postpandemijskog uzleta

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja istaknuo je da je domaće gospodarstvo prošle godine nastavilo rasti, ali uz naznake usporavanja, te je upozorio na rast neravnoteža u javnim financijama i platnoj bilanci.

- Iako je rast BDP-a bio solidan, posebno u kontekstu dinamike rasta u EU-u, bio je najniži u postpandemijskom razdoblju. Pritisak na proračun, primarno zbog ekstremnog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se prelio u 2025. kao trajni trošak, kao i rasta socijalnih davanja, doveo je do povećanja proračunskog deficita, koji se u 2025. približio granici od tri posto BDP-a, istaknuo je Šaravanja.

Dodao je da istodobno visoke cijene usluga u turizmu i trgovini očito više ne mogu kompenzirati stagnaciju broja turističkih noćenja, pa izostaje realni rast deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, čime se produbljuje neravnoteža na tekućem računu platne bilance.

- Kao i prethodne godine, rast BDP-a temeljio se na otpornoj osobnoj potrošnji (+2,5 posto), čiji su rast održali povećanje zaposlenosti, plaća i kreditne zaduženosti, te na investicijama (+6,1 posto), financiranima ponajviše iz fondova EU-a, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. No iste stavke koje generiraju trenutačni rast istodobno stvaraju i neravnoteže jer gospodarski rast ne prati rast produktivnosti i konkurentnosti, napomenuo je Šaravanja u svom komentaru.

- Iako je industrija pozitivno pridonijela rastu BDP-a prvi put nakon dvije godine (rast od 2,9 posto), usporavanje rasta u drugim djelatnostima, posebno u građevinarstvu (s 15,1 na 7,3 posto) te u turizmu i trgovini (s 5,9 na 2,7 posto), bilo je izraženije i usporilo je ukupni rast BDP-a, naveo je.

- Naime, uzlet građevinarstva iscrpio se nakon što je obavljen velik dio obnove nakon potresa. Realni rast trgovine usporio je zbog ustrajno visoke inflacije, koja je smanjila potrošački optimizam, kao i zbog sporijeg rasta raspoloživog dohotka. Istodobno, zbog rasta cijena usluga u turizmu i trgovini te stagnacije broja turističkih noćenja realno pada vrijednost deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, konstatirao je.