Ministar poljoprivrede o pojavi bedrenice: "Situacija je krizna"

Početkom sljedećeg tjedna krenut će cijepljenje stoke protiv bedrenice, ali i ljudi koji su došli u kontakt sa zaraženom stokom primit će odgovarajuću terapiju. Biti će utvrđen i bedrenički distrikt - područje u kojem postoje jasno propisana ograničenja vezana uz premještanje životinja, njihovo hranjenje i cijepljenje, rečeno je na izvanrednoj konferenciji za novinare.

Hrvatski veterinarski institut (HVI) izvijestilo je u petak navečer da je potvrđen slučaj bedrenice u Hrvatskoj i to na području općine Vrlika.

Prva sumnja na pojavu zarazne bolesti životinja u naselju Maovice na području općine Vrlika zaprimljena je 7. srpnja 2025. Temeljem informacije o iznenadnom uginuću goveda bez ikakvih vidljivih kliničkih znakova oboljenja, ovlašteni veterinar izvršio je klinički pregled životinja u stadu te lešinu uginule životinje uputio na daljnje uzorkovanje radi isključivanja bakterioloških i virusnih bolesti.

Do petka, 18. srpnja 2025. sa svih objekata na kojima su posjednici prijavili uginuća životinja provedeni su u više navrata klinički pregledi životinja, razudba i patoanatomska dijagnostika te potrebna uzorkovanja. U petak 18. srpnja pristigao je jedini do sada pozitivan nalaz na bedrenicu, naveli su iz veterinarskog instituta.

"Situacija je krizna"

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić na izvanrednoj konferenciji za novinare rekao je da je situacija krizna i da se istovremeno bore s afričkom svinjskom kugom i bedrenicom.

- Od svih preuzetih uzoraka do sada i poslanih na mikrobiološku i toksikološku analizu, jučer smo dobili prvi nalaz koji je pozitivan na Bedrenici. Odmah smo obavijestili javnost i stočare. Budući da imamo tek jedan pozitivan nalaz, u ovom trenutku ne možemo kategorički tvrditi da su baš sva goveda uginula od Bedrenice. Zato paralelno s organizacijom cijepljenja nastavit ćemo i s drugim mjerama protiv ove zarazne bolesti, rekao je. 

Dodao je kako je svima izrazito žao što uzročnik nije otkriven ranije.

- Dakle, 7. srpnja bila je prva prijava, a jučer 18. srpnja smo imali prvi pozitivan nalaz.

- Ministarstvo je osiguralo dovoljne količine cjepiva za borbu protiv bedrenice. Već početkom sljedećeg tjedna bit će distribuirano veterinarima na terenu i kreće se s cijepljenjem. Čim prikupimo sve epidemiološke podatke od državnog inspektorata, ministarstvo će odrediti tzv. bedrenički distrikt. Epidemiolozi iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provest će preventivnu terapiju i kod stočara i svih onih koji su bili u kontaktu i doticaju sa stokom. Što se tiče pomoći, budući da imamo pozitivan nalaz na bedrenicu, ministarstvo će donijeti naredbu s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja bolesti, što će zasigurno otežati poslovanje svim gospodarstvima na tom području. Na tom tragu pripremamo program financijske pomoći zahvaćenim gospodarstvima kako bi im se umanjila šteta koju trpe, rekao je ministar Vlajčić, istaknuvši da je situacija krizna.

Kazao je i da će se analizirati reakcija svih nadležnih tijela kako bi se vidjelo što se moglo učiniti bolje.

- Pritisak na sustav je izuzetno velik i sada nije trenutak za upiranje prstom, to nikome neće pomoći, rekao je Vlajćić napominjući kako sve karike u lancu ulažu napore da se situacija riješi. Pozvao je stočare na strpljenje te naglasio kako je bitno "da svi zajedno hladne glave nastavimo surađivati s institucijama". 

Uvedene stroge biosigurnosne mjere

Prvi uzorci uvjeravali su stočare da nije nikakva zarazna bolest. 

Andrea Humski, ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta izjavila je kako je do sada napravljeno 13 obdukcija lešina goveda, od kojih su svi uzorci bili negativni – osim posljednjeg. Taj je uzorak prvi koji je pokazao prisutnost bedrenice.

- Znači nije dokazana niti jedna zarazna bolest u tim životinjama. Ono što može zamaskirati prikaz takve bolesti je autolitična lešina, znači u stanju raspadanja ili liječenje antibioticima, rekla je.

Gordan Jerbić, načelnik veterinarske inspekcije Državnog inspektorata, izjavio je kako su nadležne službe reagirale odmah 7. srpnja, kada je ovlašteni veterinar prijavio sumnju na pojavu zarazne bolesti.

- Postupili smo u skladu sa zakonom – lešina je odmah poslana na analizu kako bi se utvrdio uzrok uginuća i isključila zarazna bolest, rekao je Jerbić, dodavši da je nakon prve sumnje, inspekcija izvršila nadzor na gospodarstvu, zabranila promet životinja, uvela pojačane mjere i čekala rezultate analiza.

S obzirom da su svi pristigli nalazi do jučer bili negativni, inspekcija nije mogla potvrditi prisutnost zarazne bolesti. Zbog toga je, dodaje Jerbić, policija obaviještena o mogućnosti trovanja, o čemu je dalje nadležno postupati Ministarstvo unutarnjih poslova i DORH.

- Jučer, kada smo prvi put dobili pozitivan nalaz, odmah smo proveli dodatni nadzor na gospodarstvu, popisali životinje i uveli stroge biosigurnosne mjere. Naložena je dezinfekcija, korištenje zaštitne opreme te prijava svake nove uginule životinje, kazao je Jerbić.

Također je, po pozitivnom nalazu, obaviješten Hrvatski zavod za javno zdravstvo o svim osobama koje su bile u kontaktu sa životinjama.

Za bedrenicu postoji cjepivo

Ovo nije Afrička svinjska kuga kod koje nema ni cjepiva, ni lijeka, nego se sve usmrćuje. Kod Bedrenice se cijepi, istaknula je Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

- Odmah početkom idućeg tjedna provest će se cijepljenje prvo na tom objektu na kojem je utvrđena bedrenica, a zatim i na susjednim objektima gdje su životinje bile u međusobnom kontaktu i gdje imaju isti put prolaska. Provest će se određivanje bedreničnog distrikta, donijet će se rješenje i sve će se životinje prijemljive na tom području cijepiti, ne samo sada nego i u narednom razdoblju, sljedećih desetak godina. Životinje se ne liječe, ne usmrćuju, životinje se cijepe i to je preventivno cijepljenje i zaštita i životinja, a time i ljudi. A ako je neka životinja zaražena ona će uginuti, rekla je Karačić.

Dodala je kako životinja koja nosi uzročnika i koja je oboljela predstavlja stalnu prijetnju.

- Uginula životinja posebno predstavlja prijetnju, jer uzročnik bolesti u dodiru sa zrakom stvara spore, a te spore ostaju u okolišu i sljedećh 80 godina. Vrlo su otporne na sve. Jedina mjera je preventivno cijepljenje, istaknula je.

Bedrenica se teško prenosi, ali opreza mora biti

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak objasnio je o kakvoj je bolesti riječ.

- Antraks, bedrenica ili crni prišt je bolest koja je zajednička životinjama i ljudima, zato je zovemo zoonoza, odnosno antropozoonoza i može se prenijeti na ljude. Srećom, ta bolest nije tako jako zarazna i prenosi se gotovo isključivo direktnim kontaktom. Može se prenijeti aerosolom, ali bakterija je teška, pa teško može stvoriti aerosol, nego pada odmah na tlo. S obzirom da je to zajednička bolest životinjama i ljudima, je bitna dobra suradnja između veterinarskih službi i zdravstva, koja ja mogu reći da je u Hrvatskoj jako dobra, rekao je.

Istaknuo je kako je epidemiološka služba aktivirana odmah i da su već jutros u 6 sati na terenu identificirani prvi kontakti zaraženih osoba.

- Svi će dobiti desetodnevnu postekspozicijsku kemoprofilaksu antibioticima kako bi se smanjio rizik od bolesti.

Capak je podsjetio i na slučaj iz 2022. godine u Lonjskom polju, kada je zabilježeno više od 100 oboljelih životinja te 17 ljudi s blagim kožnim oblikom bolesti, svi uspješno izliječeni bez posljedica. Dodao je da je suradnja veterinarskih i zdravstvenih službi u Hrvatskoj na visokoj razini.

Što je bedrenica?

Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore.

Kod preživača bolest ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.

Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore. Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prijenos bolesti između životinja nije dokazan.

Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni antraks (najčešći oblik), plućni (inhalacijski) antraks i crijevni (intestinalni) antraks.

Koji su simptomi kod ljudi?

Kožna bedrenica (crni prišt): tamne, bezbolne ranice koje se pojave 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promijene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.

Inhalacijski (plućni) antraks: početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka, javlja se najčešće je između 1 i 5 dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.

Crijevni antraks: bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura 3 do 7 dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetke, navode iz Uprave za veterinarstvo te napominju da se liječenje provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.