Borba protiv plastike tek počinje

Zlarin je prvi hrvatski otok koji se odriče plastike. Plastika je zlo, znaju Zlarinjani. Naime, ljeti kad je na otoku 25 puta više ljudi samo se u prodavaonici na dan troši 1000 plastičnih vrećica.

Svake godine u Europi nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada. Plastika se čak uvlači građanima u pluća, prisutna je u hrani, a učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje još nije istražen. Stoga je Europska unija donijela strategiju za plastiku koja bi trebala promijeniti način na koji se ona dizajnira, upotrebljava i reciklira.

Zlarin je prvi hrvatski otok koji se odriče plastike.  Plastika je zlo, znaju Zlarinjani. Pa ih i statistika plaši. Naime, ljeti, kad je na otoku 25 puta više ljudi samo se u prodavaonici na dan troši tisuću plastičnih vrećica.

Prekrižili su otočani i slamke. Na kraj će stati, naumili su, svoj plastičnoj pošasti koja guši planet. Uvjerili se stoput dosad da plastika guši i život u moru.

Borba protiv plastike - tek počinje. A vremena je malo. Jer ako se ne trgnemo, apel je i iz šibenskog arhipelaga, do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe.

Guše se svjetska mora i oceani u njoj. Ni Jadran nije iznimka. Nije to vijest od jučer - kažu oni koji za more i od njega žive. Ono nam je kanta za smeće!

Izračunali su američki istraživači: od 1950. čovječanstvo je u more i na kopnu odbacilo 5,5 milijardi tona plastike. Mnogo.

I Europski parlament donio je direktivu kojom se predlaže potpuna zabrana jednokratne plastike do 2030. Dio je to napora Europske unije da se smanji količina plastike u okolišu.

S polica trgovina povući će se plastični pribor za jelo, štapići za uši. Slamke.