Brkić Pavišić: Ako ne možete popravak novog uređaja dogovoriti s trgovcem, obratite se Državnom inspektoratu

Potrošači se susreću s brojnim problemima kada kupe proizvod koji se ubrzo nakon pokvari. Što učiniti kada, primjerice, kod mobilnog operatera kupimo novi mobilni telefon na rate, koji nekoliko dana kasnije prestane raditi, a servis ne želi priznati jamstvo već traži plaćanje popravka? 

- S obzirom na to da je riječ o novom uređaju, svaki potrošač ima prava. Može tražiti ostvarenje svojih prava putem Instituta jamstva, ili putem Instituta materijalnog nedostatka. Institut jamstva nas štiti – kupljen je novi uređaj, proizvod je reklamiran, i trgovci bi trebali postupiti prema jamstvu. Međutim, jamstvo vrijedi pod uvjetima pod kojima je dano. Ako određeni razlog kvara ne ulazi u jamstvo, kupac servis neće dočekati, objašnjava u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, Mirna Brkić Pavišić, voditeljica Službe zaštite ekonomskih interesa potrošača pri Državnom inspektoratu. 

Ako se kupac ne može mirnim putem dogovoriti s trgovcem oko popravka, dodaje, može čak i nakon godinu dana podnijeti prijavu Državnom inspektoratu zajedno sa svim dokazima da je situaciju pokušao razriješiti s trgovcem. 

Ako ima elemenata za to, inspektor će pokrenuti inspekcijski postupak i utvrditi sve činjenice. Nakon toga će izreći upravnu mjeru, govori. 

Inspektori uvijek postupaju sukladno okolnostima tog pojedinog slučaja – ako je nešto utvrđeno za sličan problem, ne znači da će i ovdje biti tako, naglasila je. 

Jako je bitno utvrditi činjenice – ako to ne možemo sami, posegnuti ćemo za Institutom vještačenja.Ističe kako postoji i odredba zakona o obveznim odnosima, koja često ide u korist potrošaču. 

- Ona glasi da, ako se određeni nedostatak na uređaju ili robi pojavi u roku godine dana od kupnje, smatramo da je nedostatak postojao u trenutku kupnje i da je za njega odgovoran trgovac.

Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, kaže kako se situacija od početka primjene novog zakona o obveznim odnosima radikalno pogoršala. 

- Svaki drugi poziv koji dobijemo se odnosi na materijalni nedostatak – kupljen je uređaj koji nije radio ili je radio par dana i završio na servisu. Ne zna se kada će na servisu biti gotov, jer servisa i majstora nema dovoljno, nema dijelova, i jako dugo se čeka. Tu dolazi problem kod razumnog roka, za koji smo tražili da se definira, naglašava. 

Zakon o obveznim odnosima kaže da potrošač ima pravo tražiti raskid ugovora, odnosno povrat novca, ako se proizvod ne popravi u razumnom roku. Međutim, što je razumni rok, pita se Knežević. 

Napominje kako nisu regulirana niti pravila o zamjenskim uređajima, i o tome trebamo li ih uopće dobiti uslijed kvara kupljenog uređaja. 

- Trgovci se ne daju i čak vidim da zlorabe promjenu zakona, rekla je Knežević.

Što se tiče procedura , odnosno onog što moraju učiniti trgovci, a što mogu poduzeti potrošači, one nisu potpuno jasne. 

- Mi prvo moramo utvrditi činjenice, ali to traje. Na kraju, kad izdamo upravnu mjeru ili rješenje, trgovci uglavnom postupe tako, kaže Brkić Pavišić. 

Knežević napominje kako će biti napravljena analiza žalbi potrošača za prva tri mjeseca ove godine, i tražiti razgovor s Ministarstvom pravosuđa o Zakon o obveznim odnosima, kako bi se pokušao naći izlaz iz trenutne situacije. 

- Servisa i ljudi je sve manje – kome da se potrošači obrate? Kupuju skupe proizvode, i ne mogu riješiti probleme, zaključuje.