Bujanović: OECD je golem potencijal za unaprjeđenje kreditnog rejtinga

Što nam donosi članstvo u OECD-u, idućem strateškom cilju Vlade? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Što očekuju gospodarstvenici i koje se reforme do tada moraju provesti? Teme su to o kojima su u emisiji "U mreži Prvog" Hrvatskog radija govorili državni tajnik Hrvoje Bujanović, direktor Odjela za politike EU-a i međunarodne poslove HUP-a Marko Juričić i profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na sveučilištu Libertas Luka Brkić. 

Hrvoje Bujanović istaknuo je da je to bio prvi i jedini posjet glavnog tajnika OECD-a Hrvatskoj. Bila je to iznimna prilika da se razmijene mišljenja i da se javnosti prezentira sve što se napravilo od posljednjeg kvartala 2022. godine. Glavni pregovarač bio je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji ovo smatra povijesnim trenutkom. 

- Imali smo do sada puno povijesnih trenutaka, posebno ako uzmemo u obzir našu kratku povijest, točnije zadnje 32 godine, gdje nismo imali prisustvo u europskim i globalnim integracijama. Bitno je reći da je danas Hrvatska u isto vrijeme ponosni član Europske unije, član i Schengena. To nema puno članova. Ovo je jedan korak dalje. Ovdje se radi o globalnoj, multilateralnoj organizaciji usmjerenoj prvenstveno gospodarstvu i unaprjeđenju standarda. Imamo i druge članice osim članica Europske komisije, njih 38. Imamo 22 članice Europske komisije, ali imamo i 16 drugih - SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Kanada, Čile..., rekao je.

Gospodarstvenici zadovoljni ulaskom u OECD

Direktor Odjela za politike EU-a i međunarodne poslove HUP-a Marko Juričić rekao je kako gospodarstvenike veseli ulazak, što je proces ulaska u OECD počeo te se nadaju da će se taj ulazak zaista i dogoditi u idućih nekoliko godina. 

- To je organizacija koja ima vrlo veliku vrijednost, ali ljudi nisu toliko upoznati što ona predstavlja i što nam nudi. Ona nam nudi ulazak na globalnoj razini u klub onih koji su u svijetu najbolji što se tiče gospodarstva. Gospodarstvenici zato očekuju da uđemo unutra i da ćemo taj ulazak zaista i iskoristiti. Ovaj OECD nije sam sebi svrha. On je alat kako doći do nekih procedura i nekih politika, najboljih praksa koje će nam poboljšati poslovanje na našem teritoriju i otvoriti državu dalje prema trgovini i stranim ulaganjima i dati nam potvrdu i brending te nas prezentirati prema partnerima i ulagačima, rekao je.

Profesor Luka Brkić objasnio je da se radi o nastavku organizacije koja je nastala u svrhu obnove Europe nakon rata, tzv. Marshallova plana. Tada se zvala Organizacija za europsku ekonomsku suradnju, a 1961. nastaje pod ovim nazivom - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj.

- Ona je prije svega važna zbog razine standarda koji se unosi u gospodarstvo i javne politike. Moto je npr. bolje politike za bolji život. Tu se događa analiza svih politika i svih problema u svim zemljama članicama. To je utemeljeno na znanstvenim analizama, stručnosti i znanju i u širokom polju djelovanja... Ulazak u ovaj krug je dobar za svaku zemlju pa tako i za Hrvatsku. Ne bih baš rekao da je to veliki strateški cilj, kao što je bila npr. priča vezana za europske integracije, eurozonu i Schengen, ali je ovo definitivno važan iskorak. Po mom skromnom sudu, ovo je dobar smjer... Ne vidim da bi se ulaskom u OECD moglo dogoditi išta loše, zaključio je Brkić.

Članstvo u OECD-u golem potencijal za investicije 

Bujanović se osvrnuo i na to može li članstvo u OECD-u utjecati na kreditni rejting Hrvatske.

- Ono što je jako važno je da svi fondovi ovog svijeta, prije svega komercijalni, ako ste član OECD-a, nema limita za njihovo ulaganje u sve subjekte u toj državi. To je ogroman potencijal za investicije. Samim time raste potražnja za vašim ili vrijednosnicama ili vašom ponudom i samim tim to ima direktnu korelaciju s povećanjem i unaprjeđenjem kreditnog rejtinga, rekao je. 

- Već 20-ak godina kad god radim neke analize i istraživanja, OECD-ove studije su odlične, vrlo kvalitetne, duboko ulaze u problematiku i komparaciju država, ali vi na listi tih 30 država nikad ne vidite Hrvatsku. Ako ste vi netko tko promatra najbolje studije najboljih tržišta i ako vas nema na listi, vi nikome niste na radaru. Ni ulagačima, ni investicijskim fondovima, ni trgovinskim partnerima. Samo što ćemo se naći tamo, bit ćemo ljudima na radaru, dodao je Juričić. 

Profesor Brkić primijetio je da bi članstvo u OECD-u indirektno moglo utjecati i na rješenje problema demografije. Naravno, da bi se promjene dogodile, potrebno je i niz drugih faktora. 

- Pitanje ukupnog rasta i razvoja, populacijskih politika, razine blagostanja koju ostvarujete, razine pravne i svake druge sigurnosti, razne inkluzivnosti koju društvo ima, solidarnosti, pravednosti... Sve su to presudne stvari za drugačiju demografsku sliku. Naravno i proaktivna populacijska politika... Ako uspijete dizati razinu kvalitete života u ovoj zemlji, onda je to nešto što će dovesti Hrvatsku na razinu poželjne destinacije i povratak iseljenika, zaključio je Brkić. 

Više pogledajte u nastavku: