Bule: Stanje u industriji nije tako loše, inflacija najveći izazov

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule u emisiji Romana Bolkovića '1 na 1' govori o inflaciji kao najvećem gospodarskom izazovu, razvoju hrvatske ekonomije od Domovinskog rata te planovima za budući rast.

Matej Bule kaže da je u politiku ušao kroz splet okolnosti – odrastanje u okruženju u kojem su se raspravljale političke i povijesne teme te osobni interes za ekonomiju i javne politike. Nakon studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i rada u HNB-u kao makroekonomist, prelazak u izvršnu vlast opisuje kao prirodan korak.

Ističe kako politiku ne doživljava kao klasičnu karijeru i kaže: "Politika je prije svega poziv i zahtijeva potpunu posvećenost, ne samo pojedinca nego i njegove obitelji". Dodaje da donošenje odluka ne smije biti vođeno osobnim interesima, nego javnim dobrom.

Govoreći o reakcijama okoline, navodi kako njegov politički angažman nije bio iznenađenje za ljude koji ga poznaju.

- Svjetonazorski i vrijednosno pripadam HDZ-u, čiji sam član dugi niz godina, kaže, naglašavajući da je važno da javnost zna iz kojeg vrijednosnog okvira govori o ekonomskim i javnim politikama.

'Stručnost i lojalnost stranci ne isključuju se'

Matej Bule odbacuje tezu da su stručnost i stranačka pripadnost u sukobu, ističući da su obje nužne za bavljenje politikom. Kaže da bez znanja nije moguće kvalitetno donositi odluke, ali da je za njihovu provedbu potreban i politički legitimitet.

Smatra da je negativno prikazivanje stranačke pripadnosti u javnosti štetno jer odvraća ljude od ulaska u politiku i snižava kvalitetu političke rasprave. Dodaje kako politički sustav u Hrvatskoj funkcionira kroz stranke te da je takav okvir nužan za donošenje odluka.

Upozorava i na pokušaje da se politika svede na „tehnokratski elitizam“, gdje bi odluke donosili isključivo stručnjaci bez političkog legitimiteta, što, kako kaže, može narušiti povjerenje u institucije.

Težak početak i kasniji oporavak gospodarstva

Matej Bule ističe da se hrvatska ekonomija razvijala u specifičnim i nepovoljnim okolnostima još od vremena bivše države, kada je, kako kaže, njezina gospodarska snaga bila narušavana.

Naglašava da je Domovinski rat imao razoran učinak na gospodarstvo – uz velika izdvajanja za obranu i zbrinjavanje izbjeglica, ključni sektori poput turizma, prometa i industrije bili su gotovo paralizirani, a velik dio infrastrukture uništen ili izvan funkcije.

Zbog takvog početka Hrvatska je, u usporedbi s drugim postkomunističkim zemljama, kasnila u razvoju nekoliko godina, što se odrazilo i na kasniji ulazak u Europsku uniju.

Sustizanje i jačanje u posljednjem desetljeću

Ipak, u posljednjih deset godina, ističe, Hrvatska je nadoknadila zaostatak te u nekim segmentima sustigla ili prestigla usporedive zemlje. Navodi poboljšanje kreditnog rejtinga, smanjenje nezaposlenosti i rast gospodarstva, uz veću integraciju u europske strukture poput Schengena i europodručja.

Dodaje kako je Hrvatska danas politički i ekonomski snažnija, što joj omogućuje aktivniju ulogu u europskim institucijama, ali i u zaštiti interesa Hrvata izvan zemlje, posebno u Bosni i Hercegovini.

Digitalni razvoj i ulaganja u infrastrukturu

Matej Bule ističe da se nakon ulaska u Europsku uniju ekonomski i vanjskopolitički ciljevi sve više preklapaju, a Hrvatska sada ulazi u fazu razvoja u kojoj mora iskoristiti prilike digitalnog doba i visokih tehnologija.

Naglašava da se pritom ne smije zanemariti ulaganje u infrastrukturu, koje izravno utječe na kvalitetu života i produktivnost. Kao primjer navodi projekt jednosmjenske nastave, koji olakšava organizaciju obiteljskog i poslovnog života te povećava sudjelovanje roditelja na tržištu rada.

Upozorava i da razvoj ne smije biti ograničen samo na ICT sektor, jer Hrvatska ima potencijal i u industriji, proizvodnji i poljoprivredi.

Ističe kako veliki infrastrukturni projekti imaju transformacijski učinak na gospodarstvo i društvo, poput autocesta, a budući projekti, poput nizinske pruge prema Rijeci, mogli bi Hrvatsku pozicionirati kao važno prometno i logističko čvorište u Europi.

'Nije priča s hrvatskom industrijom tako loša'

Matej Bule kaže da je dio negativne percepcije o uništenju hrvatske industrije pretjeran, iako priznaje da su rat i tranzicija imali snažan negativan utjecaj te da se mnoge industrije od toga nikada nisu potpuno oporavile.

Ističe kako su se u posljednjem desetljeću pojedini sektori restrukturirali i prilagodili tržištu, a neke su priče, poput brodogradnje ili velikih sustava, stavljene u održivije okvire.

- Mi imamo tradicionalno iznimno snažan prehrambeno-prerađivački sektor. Kompanija Žito iz Istočne Hrvatske je napravila jedan od najvećih privatnih IPO-a u hrvatskoj povijesti, čini mi se preko 130 milijuna eura. Kad vi pogledate transakcije posljednjih godina, od Leda, od Belja, Vupika, Zvijezde - količina i iznos tih transakcija je reprezentativan ne samo u hrvatskim okvirima nego i šire, tvrdi Bule.

Zaključuje da "stanje u hrvatskoj industriji nije tako loše" kako se često prikazuje te da je u nekim segmentima otpornija nego u razvijenijim europskim gospodarstvima.

Inflacija globalni problem, ali i posljedica rasta

Matej Bule ističe da su uzroci inflacije prije svega vanjski – energetske krize i nagli oporavak globalne ekonomije nakon pandemije.

– Došlo je do naglog porasta potražnje u uvjetima kad ponuda na to ne može odgovoriti i nastaje globalni fenomen inflacije, kaže.

Dodaje kako je dio inflacije i posljedica snažnog rasta hrvatskog gospodarstva. Naglašava da je riječ o najosjetljivijem problemu za građane, osobito one s nižim primanjima.

– Inflacija se direktno manifestira na blagostanje brojnih hrvatskih obitelji, pogotovo onih socijalno ugroženih, upozorava. Ili ćete ići restriktivno i slomiti inflaciju preko leđa građana, smanjivanjem potrošnje i rasta, ili ćete pokušati inflaciju zauzdati u korijenu i rješavati je kroz rast gospodarstva, kaže.

Dodaje kako je Vlada izabrala blaži pristup.

- Odlučili smo se za fine prilagodbe kako bismo zaštitili najugroženije i zadržali gospodarski rast. Čim se inflacija smirila na 3 do 4 posto, novi energetski šok ju je ponovno podigao na 4,5 posto, zaključuje.

Više pogledajte u videoprilogu: