Burilović: Spajanje juga velik potencijal za gospodarski razvoj

Pelješki most nema samo simbolično značenje za Hrvatsku i potpuno cestovno povezivanje države. EU je kroz ovaj projekt u Hrvatsku ubrizgala 357 milijuna eura koji će svakako potaknuti prije svega razvoj turizma na jugu zemlje od kojeg za život zarađuje veliki dio od 90 tisuća stanovnika tog kraja. Bez moderne infrastrukture autocesta, ne može se očekivati ekonomski razvoj, potvrdila nam je to novosagrađena autocesta a pokazat će to i Pelješki most u bliskoj budućnosti. O efektima cestovnog ulaganja u Hrvatsku i napretku ekonomije u Dubrovniku govorio je direktor HGK Luka Burilović.

Čestitao je svim građanima Hrvatske, posebno građanima Dubrovačko-neretvanske županije na "ovom povijesnom događaju". Naglasio je važnost gospodarskog aspekta.

- Pelješki most će svakako povećati konkurentnost tvrtki s ovog područja, ali gospodarstva i šire. Prije 35 godina bili smo prometno u dosta lošem stanju, čak malo i izolirani. S 300 km autoceste u zadnjih 30 godina došli smo do 1.300., brzih cesta ili autocesta. Tu spadamo u vrh Europe po broju izgrađenih kilometara na broj stanovnika. Podsjetit ću, povezali smo 1980. Krk s mostom. To su danas jedne od najrazvijenijih županija. Velik potencijal, izniman događaj, prekrasna svečanost, rekao je.

- Dosadašnji dolazak na jug Hrvatske preko druge države stvarao je velike probleme - prije svega za Hrvatske gospodarstvenike, a onda je bilo teško očekivati da će inozemni investitori pohrliti. To će se uvelike odraziti na razvoj Pelješca, Korčule i Mljeta. Naravno, i cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Koliko god smo ponosni na rezultate našeg turizma, koji ne bi bilo da nema ovako važnih infrastrukturnih projekata kao što je ovaj most. Turizam je ipak 20-tak posto našeg BDP-a i mi moramo dobro diverzificirati naše gospodarstvo i učiniti sve da otvorimo i druge niše, prostor investitorima i da području Hrvatske, pogotovo ovom južnom dijelu koji se najviše oslanja na turizam, omogućimo da bolje, kvalitetnije i lakše ulažu u druge grane gospodarstva, rekao je.

Što se tiče autocesta rekao je da nismo mogli čekati da uđemo u EU kako bi povukli novce iz fondova, kao za Pelješki most. 

- To su bila neizvjesna vremena. Nismo znali kad ćemo ući u EU i morali smo ići u samofinanciranje. To je bio ključni preduvjet za razvoj hrvatskog turizma jer smo mi prije svega autodestinacija, istaknuo je.

Dodao je da će Pelješki most biti jedan od prvih spomenika rezultatima financiranja kulturnih objekata na području Republike Hrvatske od strane EU. 

Složio se da Hrvatska kasni s razvijanjem željezničke povezanosti, no i istaknuo da su i premijer i ministri naglasili da je ovo desetljeće - desetljeće ulaganja u HŽ infrastrukturu.