Burze u padu, snažan rast cijene nafte i zlata

Vrijednosti dionica na azijskim burzama jutros su oštro pale, nakon izraelskog napada na Iran.

Najvažniji burzovni indeksi na burzama u Australiji, Šangaju, Hong Kongu, Japanu i Južnoj Koreji već pri samom otvaranju trgovanja pali su između 0,5 i 1,5 posto. Istodobno, snažno je porasla cijena zlata.

Za čak 10 posto porasle su cijene sirove nafte jer se ulagači boje da bi sukob Izraela i Irana mogao narušiti proizvodnju i isporuke nafte s Bliskog istoka. Na europskom tržištu nafta se prodaje po 76, a na američkom po 75 dolara za barel.

Europske burze pale zbog napetosti na Bliskom istoku

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,2 posto. To je peti dan zaredom kako je u minusu, pa je na putu tjednih gubitaka.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,60 posto, na 8.830 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,29 posto, na 23.465 bodova, a pariški CAC 1,14 posto, na 7.676 bodova.

Dolar ojačao, cijene nafte skočile

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, kao i tečajevi drugih valuta koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je jutros 0,4 posto, na 98,07 bodova.

Pritom je dolar ojačao prema euru za 0,3 posto, pa je cijena europske valute skliznula na 1,1550 dolara. No, dolar je oslabio prema japanskoj i švicarskoj valuti, za otprilike 0,4 posto.

Cijene su nafte, pak, skočile oko 10 posto jer bi sukob Izraela i Irana mogao narušiti proizvodnju i isporuke nafte s Bliskog istoka. Cijena barela na londonskom tržištu skočila je jutros 9,80 posto, na 76,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 10,44 posto, na 75,15 dolara.

Poskupljenje nafte zbog izraelskog napada na Iran kočnica za njemačko gospodarstvo

Značajno poskupljenje nafte zbog izraelskog napada na Iran pogoršalo bi izglede za njemačko gospodarstvo jer bi više cijene goriva opteretile potrošnju kućanstava, upozorio je u petak institut DIW Berlin.

Ako cijene nafte zbog napada zamjetno porastu, bit će značajan faktor koji će prigušiti (rast njemačkog gospodarstva), i to u nezgodnom trenutku", rekla je glavna ekonomistica DIW-a Geraldine Dany-Knedlik.

Nakon izraelskog napada barel je jutros poskupio za 5,1 dolar, na 74,46 dolara. Cijena mu je nakratko bila dosegnula i 78,50 dolara.

Cijene nafte i energije u velikoj mjeri utječu na raspoloženje i uzimaju danak na potrošnji građana, objasnila je Dany-Knedlik.

Njemačka je jedina zemlja u skupini sedam vodećih gospodarstava svijeta G7 nije bilježila rast aktivnosti u protekle dvije godine, a takva situacija utječe i na raspoloženje među građanima i kompanijama.

U četvrtak DIW je marginalno podigao procjenu rasta aktivnosti u ovoj godini, s 0,1 na 0,3 posto, uz obrazloženje da je 0,4-postotni rast u prva tri mjeseca nadmašio očekivanja.

Rast bi do kraja godine trebao ubrzati zahvaljujući vladinom investicijskom paketu, dodao je DIW.

Izraelski napadi na Iran katapultirali cijene zlata

Cijene zlata naglo su porasle u petak budući da ulagače zabrinuli izraelski napadi na Iran, potaknuvši val potražnje za sigurnom imovinom.

Na fizičkom je tržištu unca zlata tokom prijepodneva stajala 3.423,46 dolara i bila je skuplja za 1,2 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine.

Od početka tjedna porasla je više od 3,5 posto.

Na američkom tržištu zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni većoj za 1,2 posto, od 3.444,10 dolara.

"Napadi za sada podržavaju val kupovine na tržištu zlata... ali još je prerano za ocjene hoće li šok podići cijene kroz dulje vremensko razdoblje jer se situacija brzo mijenja", rekao je analitičar Julius Baera Carsten Menke.

"Reakcija (cijena) zlata mogla bi se protegnuti na dulje vremensko razdoblje u slučaju poremećaja u opskrbi naftom, bilo zbog izravnih napada, bilo zbog neizravnih političkih mjera", dodao je Menke.

Ulagači obično kupuju zlato u razdoblju geopolitičkih i ekonomskih napetosti, ali i niskih kamatnih stopa.

Cijena unce srebra bila je na fizičkom tržištu stabilna i iznosila je 36,36 dolara. Paladiju je cijena porasla za 0,5 posto, na 1.061,06 dolara. Platinom se pak trgovalo po 1,5 posto nižoj cijeni, od 1.274,30 dolara.