Burzovni indeksi rastu, cijena nafte stagnira

09:09 / 24.06.2022.

Autor: HRT/Hina

Azijske burze porasle

Azijske burze porasle

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Nakon dvodnevnog pada, cijene sirove nafte na svjetskim tržištima jutros stagniraju. No i dalje su se zadržale na visokih 110 na europskom i 104 dolara za barel na američkom tržištu. Jutros su vrijednosti dionica na azijskim burzama porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, te su na putu prvog tjednog dobitka u mjesec dana. No trgovalo se nestabilno jer ulagači nisu sigurni da je tržište dosegnulo dno. I to ponajviše zbog najave američke središnje banke o daljnjem povećanju kamatnih stopa - čime bi dosegle najvišu razinu od 2008.


MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,45 sati u plusu 0,9 posto, pa je na putu prvog tjednog dobitka u mjesec dana. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,9 posto. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones ojačao je 0,64 posto, dok je S&P 500 porastao 0,95, a Nasdaq indeks 1,62 posto.

I na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica porasle, nakon dva dana pada, no trguje se oprezno jer se rast gospodarstava usporava, s obzirom da središnje banke zbog visoke inflacije povećavaju kamatne stope. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,47 posto, na 7.053 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,05 posto, na 12.919 bodova, a pariški CAC 0,74 posto, na 5.926 bodova.

Podršku indeksima pružio je rast tehnološkog sektora, kojemu je išao u prilog pad prinosa na obveznice, a porasle su i cijene dionica u defanzivnim sektorima, kao što su uslužni, zdravstveni i potrošački. No, kao i prethodnih dana, trgovalo se nestabilno jer ulagači nisu sigurni da je tržište dosegnulo dno, nakon što je S&P 500 indeks zaronio u područje 'medvjeda', više od 20 posto ispod svoje rekordne razine. Posljedica je to povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto.

Od ožujka je Fed povećao ključne kamate za 1,5 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize. A slijede i daljnja povećanja kamata, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

Predsjednik Feda Jerome Powell ponovio je jučer u drugom danu izvještavanja Kongresa o gospodarskoj situaciji da je središnja banka predana tomu da spusti inflaciju na ciljanih 2 posto i održi snažno tržište rada. Poručio je da vjeruje da je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata, ali je priznao i da postoji mogućnost recesije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!