Velik porast cijena građevnog materijala i proizvoda izazvao je ozbiljne probleme na tržištu – upozoravaju iz građevinskog sektora. Uz problem nedostatka kvalificirane radne snage, inflacija je donijela i rast cijena materijala.
28.02.2025.
09:32
Autor: B.B.B./Studio 4/HRT
Velik porast cijena građevnog materijala i proizvoda izazvao je ozbiljne probleme na tržištu – upozoravaju iz građevinskog sektora. Uz problem nedostatka kvalificirane radne snage, inflacija je donijela i rast cijena materijala.
Ministamr prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić ustvrdio je kako će ministarstvo zajedno s predstavnicima najvažnijih tijela napraviti plan stambene politike kako bi se ograničio rast cijena.
- Mi smo u ministarstvu prije desetak dana održali sastanak s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, DZS-om, HNB-om, Državnim inspektoratom, Poreznom upravom, a poslije i s FINA-om. Utvrdili smo kakvo je stanje u sektoru, koji su izazovi i što napraviti kako ne bi došlo do daljnjeg rasta cijena, rekao je.
- Zbog toga radimo naš Nacionalni plan stambene politike te nastojimo naći rješenja kako zaustaviti rast, prije svega ulaznih troškova. Čuli smo stavove svih institucija i nadamo se da ćemo u iduća dva tjedna, zajedno s njima, osmisliti aktivnosti, vodeći računa o tome da smo tržišno gospodarstvo - državni intervencionizam ne bi bio opravdan, vidjeti koje su mogućnosti da zaustavimo rast cijena koji je gotovo dvoznamenkast, dodao je.
Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, kazala je za HRT-ov "Studio 4" da cijene određenih građevinskih materijala još uvijek rastu.
- Što se tiče poskupljenja cijena građevinskog materijala, to pratimo od 2020. godine. Cijene počinju padati, ali postoji određena grupa materijala koja ima tendenciju rasta. Najveće cijene bile su za vrijeme pandemije i nakon izbijanja rata u Ukrajini, rekla je.
U isto vrijeme, podsjetila je, bio je najveći rast cijena energenata.
- I dalje su 30% veće cijene od 2020. godine kada smo intenzivno počeli pratiti materijale, nastavila je.
- Problem je što većinu materijala uvozimo. Hrvatska nema svoju tvornicu čelika, tako da takvu vrstu materijala moramo uvoziti. Ako pratimo grafove, čelik i dalje ima tendenciju rasta, a on je jedan od glavnih proizvoda, istaknula je.
- Tendenciju rasta imaju cement, opeka i staklo. Međutim, kod njih je problem što u odnosu na Uniju, njihove cijene rastu. To su neke anomalije o kojima treba povesti računa, dodala je.
- Možemo reći da je stanje u graditeljstvu jako dobro, broj zaposlenih je više od 150 tisuća, a od toga je 70 tisuća stranih radnika, rekla je.
Podsjetila je kako je 2008. godine, koja je još uvijek najbolja godina za građevinu, bilo 120 tisuća radnika.
- Ukupna vrijednost radova je svake godine veća za dvije milijarde eura, kazala je.
Objasnila je kako je Hrvatska po cijenama u građevinarstvu na prosjeku Europske unije, a rast plaća je veći od prosjeka.
- U ovih nekoliko godina plaće su porasle za 40, 50 posto, dok su se plaće za pojedina zanimanja morale podignuti za 100 posto, dodala je.
Čagalj je upozorila kako je problem građevinskog sektora to što ne postoji dovoljan broj velikih tvrtki.
- U odnosu na prošlih nekoliko godina, imamo velike investicije i velik priljev novca iz Unije, posebno i NPOO-a, gdje je nakon potresa izvršena obnova svih zgrada. To je podignulo sektor graditeljstva, ali i cijene, rekla je.
Ustvrdila je kako u Hrvatskoj ima samo još šest, sedam velikih kompanija koje su preživjele krizu 2008. godine.
- Srednje velike kompanije većinom nose obnovu, kazala je.
Objasnila je kako se na državne natječaje često ne javi nijedan ponuditelj.
- Naručitelji moraju nekoliko puta ponavljati natječaj, cijene se automatski dignu i do 50 posto. Ima tu i lova u mutnom, zaključila je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora