Ćevizović: Zašto je država dala takva jamstva Uljaniku?

14.03.2019.

09:09

Autor: HRT

default error photo
Gdje je završio proračunski novac i državna jamstva dana Uljaniku? Koje nepravilnosti i nezakonitosti otkrivaju nalazi Državne revizije? Što sadrži "Crna knjiga trošenja javnog novca za 2018-tu godinu"?
Gdje je završio proračunski novac i državna jamstva dana Uljaniku? Koje nepravilnosti i nezakonitosti otkrivaju nalazi Državne revizije? Što sadrži "Crna knjiga trošenja javnog novca za 2018-tu godinu"?

O tome se govorilo u emisiji „U mreži Prvog“ s gostima Biserkom Čoh Mikulec, pomoćnicom glavnoga državnog revizora, Davorom Huićem, predsjednikom Udruge Lipa i Ivanom Ćevizovićem,poreznim savjetnikom.

Čoh Mikulec je naglasila kako se u protekla dva tjedna u Saboru raspravljalo o dvije teme koje su značajne za rad Državnog ureda za reviziju. Jedna je donošenje novog zakona o Državnom uredu za reviziju, a druga je rasprava o godišnjem izvješću o radu za 2018.

- Osim o godišnjem izvješću o radu saborski zastupnici raspravljaju i o svim našim pojedinačnim izvješćima koje dostavljamo tijekom godine i tu redovito dobivam isto tako pohvale za svoj rad i izvješća su u pravilu jednoglasno prihvaćena, rekla je. 

- Novi Zakon donio je par novina. Jedna od njih je i ta da je u više članaka definirana revizija Hrvatske narodne banke. Zatim, jedna od novina je i ta da će vanjski neovisni revizor obavljati reviziju naših godišnjih financijskih izvještaja i da će to izvješće biti sastavni dio godišnjeg izvješća o radu, da ćemo ga dostavljati Hrvatskom saboru i objavljivati na mrežnim stranicama Ureda. Time će javnost biti još više upoznata s radom Državnog ureda za reviziju. I treća novina je sankcioniranje onih koji neće postupati po nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju, naglašava Čoh Mikulec.

Čoh Mikulec je istakla kako se sankcije odnose i na zakonskog predstavnika subjekta revizije, ali i na subjekt revizije. Zakonski predstavnik subjekta revizije bit će kažnjen novčanom kaznom od dvije do 20 tisuća kuna, a subjekt revizije od 20 do 50 tisuća kuna i to u slučajevima kada ne da na raspolaganje cjelokupnu dokumentaciju državnom revizoru.

Huić je rekao kako je Udruga poreznih obveznika prije dva dana, objavila "crnu knjigu" trošenja javnog novca gdje su primjeri neracionalnog, neefikasnog i  protuzakonitog trošenja novca. Dobar dio te knjige je baziran na revizijskim izvješćima.

- Mi se jako oslanjamo na medijske izvještaje, na dojave građana i na revizijska izvješća. Jako je važno da postoje sankcije, naglašava i dodaje kako je do sada bio slučaj da javna tijela kršila propise, onda bi ih revizija upozorila na to i ništa se ne bi dogodilo.

- Mislim da je apsolutno uvođenje sankcija korak naprijed ka uvođenju reda u hrvatske javne financije.

Huić smatra kako je eklatantan primjer trošenja novaca poreznih obveznika, Uljanik.

- Ono što nas tu zanima je način na koji država dodjeljuje jamstva za kredite brodogradilištima. To je meni zanimljivo. Pitanje je kako se uopće to moglo dogoditi, kako se moglo dogoditi da bude uništeno 4 milijarde kuna vrijednosti koje su građani ove zemlje stvarali, pita se Huić.

Ćevizović je istaknuo kako je kod Uljanika, proračunski novac temeljem jamstava otišao vjerovnicima kojima su ta jamstva dana. - Ja bih rekao da je tu vjerojatno stvar poprilično jasna i čista. Pitanje je sada zašto se daju takva jamstva i još važnije, zašto se ugovaraju takve gradnje, takvi brodovi, govori i dodaje kako je Uljaniku godišnji prihod milijardu i 900 milijuna, a zapravo imamo jamstava koja su isplaćena oko 4 milijarde što je dvogodišnji prihod samo temeljem jamstava.

- Prije nekoliko godina šef Uprave HEP-a je završio u zatvoru zbog štetnih ugovora, zbog toga jer je javnoj kompaniji napravio štetu tako da je prodavao struju ispod njezine tržišne cijene. Mi u brodogradnji imamo situaciju da ljudi stalno dogovaraju brodove ispod cijene, dakle kontinuirano rade štetu kompaniji za koju rade. I to je neshvatljivo, naglašava Huić.

Čoh Mikulec je rekla kako oni  u okviru revizije godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna, utvrđuju jamstva, i jesu li ona davana u skladu s propisima. Utvrđuju kolike su bile subvencije i to navode u izvješću. 

- Ali onda je stvar proračunskog nadzora, koji bi trebao nadzirati je li se ta sredstva zaista i troše namjenski, ističe.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!