Na pomolu nova kriza energenata, ali sve ovisi o trajanju sukoba

Sukob na Bliskom istoku rasplamsava se i cijeli svijet strahuje od novih velikih kriza. Tisuće putnika diljem svijeta zaglavile su zbog zatvaranja zračnog prostora nad Perzijskim zaljevom. Američki i izraelski dužnosnici tvrde - sukob neće trajati godinama.

Gosti emisije Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić su prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu; prof. dr. sc. Marinko Ogorec, vojni analitičar, Veleučilište Velika Gorica; Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar. 

"Ovakva situacija nije opasna samo za Cipar, opasna je za sve"

-Zasad je teško govoriti o omjerima snaga. SAD s Izraelom ima ogromnu nadmoć nad Iranom i one se ne bi ni odlučile na takvu akciju. Početne aktivnosti su poličile rezultate, međutim Iran odgovara. I Izraelsu i SAD-u odgovara da se sukob završi što prije, a zasada Iranu odgovara da što duže traje. Kako će se sve razvijati - sve su opcije otvorene, rekao je Marinko Ogorec.

Naveo je da su vojne baze eksteritorijalne, čine dio teritorija zemlje koja je uspostavila vojnu bazu, i izvan su jurisdikcije zemalja u kojima se nalaze.  

- I kada je Iran napao sa svojim projektilima po tim bazama, on u stvari tuče po američkom tlu, rekao je Ogorec.

Na pitanje koliko je ovakva situacija opasna za Cipar Ogorec je odgovorio da je opasno za sve.

- Europske zemlje, članice NATO-a, došle su pružiti pomoć britanskoj bazi koja je data na raspolaganje SAD-u i legitiman je cilj Iranu. Situacija je dosta komplicirana, rekao je Ogorec.

"Veliko su pitanje ekonomski izazovi"

Goran Bandov rekao je ne moramo strahovati od nuklearnog rata prema Europi iako i Iran, kao i Rusija, stalno  prijete.

- Ono što bi se moglo dogoditi i što na neki način već i danas počinjemo osjećati, to je pitanje ekonomskih izazova, to je pitanje mogućnosti da će neke cijene rasti, da će inflacija biti prisutnija. Naposlijetku, ako bude ratno stanje duže trajalo. Ako bude bilo kraće, onda će to vjerojatno biti u nekim prihvatljivim okvirima. Ako bude stvarno dugo trajalo, onda bi moglo doći do nekih nestabilnosti u nekim državama i Europe. Ali još jednom, prilično smo daleko od toga. Ono što je također isto moguće je i pitanje terorizma. Moram reći da Iran nema taj teroristički potencijal kao i što imaju neke druge skupine koje njemu nisu previše sklone, poput Al-Kaide, Al-Nusre, koje mi najčešće vidimo kao te terorističke prijetnje inače unutar svijeta, ne samo prema Europi, ali unutar svijeta, inače pa i u Europi, ali oni su njemu nekako vrlo neskloni, kaže Bandov.

- U ovom trenutku te prijetnje moramo shvatiti kao upoozorenje, ali ističem, još smo daleko od toga, dodao je.

Jakšić: Porast cijena energenata je izgledan

- Otprilike 20 % svjetske proizvodnje nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac i isto toliko ukapljenog prirodnog plina. Naravno da su burze reagirale istovremeno, što je normalno i logično ponašanje s obzirom na uskratu određene količine ponude, a dok potražnja ostaje istovremeno, isto tako da će cijene rasti. Cijene barela nafte su narasle, rekao je Dražen Jakšić.

- Sve ovisi o tome koliko će ovaj sukob trajati, zaključio je. 

- Zbog ograničenih kapaciteta postojećih kopnenih pravaca, u kratkom roku nije moguće nadomjestiti količine nafte i plina koje se trenutno prevoze tankerima, niti se tijekom sukoba može očekivati izgradnja nove energetske infrastrukture. Manjak opskrbe djelomično će se nadoknaditi povećanom proizvodnjom u zemljama poput SAD-a, Rusije i Venezuele, koje bi mogle profitirati od rasta cijena. Iako EU raspolaže obveznim 90-dnevnim zalihama i alternativnim pravcima opskrbe, porast cijena energenata je izgledan, rekao je Jakšić.

- Zapravo najviše će biti pogođene izravno Indija, Kina, Pakistan, Iran, Južna Koreja, Tajvan i zemlje u toj regiji svijeta koje izravno dobavljaju energente iz područja Perzijskog zaljeva, rekao je Jakšić.

"Čelična kupola pod udarom projektila ipak probijena"

Na pitanje koliko se Iran može braniti Ogorec je rekao da je to vrlo teško procijeniti, što je oslao cijelo nakon prvog udara.

- Druga stvar, nemojmo zaboraviti da je bio 12-dnevni rat ne tako davno, gdje su oni istrošili jedan dosta značajni dio svoga arsenala. Nisu uspjeli sve obnoviti kroz svoju proizvodnju, to je sigurno. Međutim, 12-dnevni rat je u velikoj mjeri iznenadio Izrael. Tada se govorilo o tome da je čelična kupola praktički neprobojna, da jednostavno oni imaju najsuvremeniji i najsavršeniji sustav zaštite protuzračne, što je činjenica. Izrael i dan danas ima najsuvremeniji sustav protuzračne obrane. Međutim, bio je probijen i sada je probijen. Razumljivo, jer ako ispalite masu projektila na takav sustav, nešto će proći. Ne može se sve zaustaviti. S druge strane, Iran mora ispaljivati masovno ukoliko želi ostvariti svoje ciljeve, a naravno da nema previše toga na raspolaganju. Tako da i Iran ubrzano troši sve potencijale, rekao je Ogorec.

- Postavlja se samo jedno problematično pitanje. Što bi bilo kada bi se pogodili američki strateški ciljevi, tipa nosača zrakoplova, recimo? On je doslovno ploveća bomba, i to bi se čulo, zaključio je. 

Na pitanje koliki su dometi iranskih projektila Ogorec je rekao da je to dome od 2000 do 2500 kilometara.

- Znači to su udaljenosti na kojima oni mogu gađati sa sustavima koje imaju. Samo je pitanje koliko tih sustava imaju još. Oni imaju cijeli spektar različitih tipova raketa za male udaljenosti, za srednje udaljenosti koje mogu stići oko 2000 km. Šahedi mogu ići do 2500 km, rekao je Ogorec.

Bandov: Teško je vlast srušiti iz zraka

- Ne vidimoo baš da je netko spreman u Iran ući kopnom, spominju se Kurdi, ali nismo sigurni da postoji nešto konkretno oko toga. Ključna je unutarnja borba u samom Iranu i tko će preuzeti vlast u državi, kako će se presložiti i koga će akceptirati Revolucionarna garda. Vrlo će vjerojatno društvo ići dalje u radikalizaciju. Klasičen oporbe tamo nema, nije jasna. Ideja da bi se mogao ponoviti scenarij Venezuele činila se prilično nerealna kada je riječ o Iranu. Cijeli niz analitičara bio je sklon tome, no meni se to nerealnim, rekao je Bandov.

- Režim predugo traje i previše je čvrst da bi ga se srušilo iako su unutarnji udarci koji su došli direktno iz naroda, sigurno poduprti vanjskim faktorima, bili su najoštriji udarac režimu. Svaka promjena vlasti, nabolja je kada dolazi iz naroda, zaključio je Bandov.

"EU ima druge opskrbne pravce i 90-dnevne zalihe"

- U kratkom roku se tu ne može puno postići. Naravno da postoje određene kopnene rute, odnosno plinovodi i naftovodi, međutim njihov kapacitet je ograničen i ne može zapravo preuzeti količinu koja sada prolazi tankerima, odnosno LNG brodovima. U tom pogledu neće doći do alternativnih pravaca iz tog područja, pogotovo ovisno koliko će sukob trajati, ali nije za očekivati da se ide u igranje nekakve nove energetske infrastrukture dok traje rat na razaranje u tom području. Tako da to ne možemo očekivati nikako u nekakvom kratkom roku. kazao je Jakšić.

- Za očekivati je da će dio nafte koja je dolazila iz tog područja substituirati se pojačanom proizvodnjom u drugim zemljama, proizvođačima nafte. I one će ovim situacijom, s obzirom i na porast cijena, sigurno profitirati. Prvenstveno se to odnosi na SAD, ali isto tako i na Rusiju ili primjerice Venezuelu. To su zemlje koje će pokušati zapravo podizanjem proizvodnje nadomjestiti nedostatak trenutne nafte koja dolazi iz ovog područja. Opet ću naglasiti, sve ovisi koliko će dugo ovaj poremećaj trajati. Mi u EU-u nemamo se čega bojati u smislu zaliha nafte. Mi smo obveznici držanja 90-dnevnih rezervi nafte i naftnih derivata. Imamo druge opskrbne pravce i nije upitna opskrba energijom, no zasigurno će doći do porasta cijena, zaključio je Jakšić.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: