Cijena nafte na Londonskom tržištu lani porasla oko 10%

02.01.2023.

07:14

Autor: T.V./HRT/Hina

Cijene nafte

Cijene nafte

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Na svjetskim su tržištima cijene nafte u 2022. porasle drugu godinu zaredom, no znatno manje nego godinu dana prije, a nakon velikih oscilacija kako zbog ruske invazije na Ukrajinu, tako i slabosti najvećih svjetskih gospodarstava.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je lani 10,4 posto, na 85,91 dolar, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,7 posto, na 80,26 dolara.

Prošla je godina bila druga zaredom u kojoj su cijene nafte porasle, no znatno manje nego godinu dana prije, kada su zahvaljujući oporavku od koronakrize i jačanju potražnje skočile više od 50 posto.

Početkom godine činilo se da će se nastaviti snažan rast cijena jer je u ožujku cijena barela dosegnula i 139,13 dolara, najvišu razinu od 2008., nakon što su ruska invazija na Ukrajinu i zapadne sankcije Moskvi potaknuli strahovanja u vezi opskrbe ruskim barelima.

No, kako je inflacija u zapadnim zemljama snažno porasla, kako zbog rata u Ukrajini, tako i tiskanja novca za vrijeme koronakrize, monetarne vlasti od američkog Feda do britanske i europske središnje banke - počele su agresivno povećavati kamatne stope, što je usporilo rast gospodarstava, a time i potražnje za naftom.

- Protekla je godina na tržištima roba bila iznimna, obilježena rizicima u opskrbi koji su rezultirali pojačanim oscilacijama i povišenim cijenama. I 2023. bit će neizvjesna, s dosta oscilacija, kaže Ewa Manthey iz ING-a.

U prosincu su cijene nafte pale na najniže razine u godinu dana, no u posljednjim tjednima godine ponešto su porasle.

U 2023. očekuje se daljnje slabljenje gospodarstava

- Ulagači oprezno ulaze u 2023., očekujući dodatno povećanje kamatnih stopa i recesiju u zemljama širom svijeta, kaže Craig Erlam iz OANDA-e.

Leon Li iz CMC Marketsa smatra da će ove godine tržište balansirati između tijesne opskrbe i smanjene potražnje zbog pogoršanog makroekonomskog okruženja.

- U 2023. globalna stopa nezaposlenosti trebala bi naglo porasti, što će ograničiti potražnju za energijom. Zato mislim da bi cijene nafte mogle pasti i na 60 dolara, objašnjava Li.

No, puno toga, kaže, ovisi o gospodarstvu Kine, najvećem svjetskom uvozniku nafte. Rast kineskog gospodarstva lani je oštro usporen zbog strogih mjera protiv covida, pa je Kina zabilježila pad potražnje za naftom, nakon nekoliko godina rasta.  Kako su kineske vlasti nedavno odustale od politike nulte tolerancije covida i počele popuštati restriktivne mjere, analitičari u ovoj godini očekuju ubrzanje rasta gospodarstva.

No, broj zaraženih ne samo u urbanim, nego i ruralnim dijelovima Kine brzo raste, pa zdravstveni stručnjaci procjenjuju da se dnevno covidom zarazi i više od milijun ljudi. Soga se trgovci plaše da će se s ukidanjem restriktivnih mjera širenje zaraze ubrzati i potrajati dulje razdoblje, što bi idućih mjeseci moglo pritisnuti zdravstveni sustav i cijelo gospodarstvo, a time i kinesku potražnju za naftom.

Oko 30 analitičara, koji su sudjelovali u anketi Reutersa, procjenjuju da će ove godine cijena barela u Londonu iznositi u prosjeku oko 89,40 dolara. Na američkom bi tržištu, pak, prema procjenama, cijena u prosjeku mogla iznositi oko 84,85 dolara.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!