10:25 / 15.02.2022.

Autor: Studio 4/IMS/M.Š./HRT

Boris Cota: Nije za očekivati dugoročan rast cijena energenata

Boris Cota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Boris Cota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Foto: Todd Korol/File Photo/REUTERS/HTV / Fotomontaža

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Boris Cota, gostujući u Studiju 4 HTV-a, komentirao je situaciju s inflacijom i rastom cijena, Vladine mjere za ublažavanje udara, kao i globalnu situaciju s energentima. Očekuje daljnji rast inflacije, ali i ublažavanje toga rasta. Što se tiče energenata, smatra da dugoročnog rasta cijene neće biti. Govoreći o ulasku Hrvatske u eurozonu u ovako delikatnom trenutku, smatra da se ipak nema što čekati. 

Vlada sprema vaučere za najugroženije građane kako bi im pomogla u plaćanju skupljih režija nakon 1. travnja. Očekuje se smanjivanje PDV-a na struju. Mnogi se pitaju zašto Hrvatska forsira ulazak u eurozonu u jeku najveće globalne ekonomske krize koja pogađa i najveća ekonomska gospodarstva. Profesor Boris Cota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gostujući u Studiju 4, poručio je da će Vladine mjere svakako dovesti do ublažavanja posljedica inflacije, no da se postavlja pitanje dinamike inflacije.

- Uvijek je pitanje što je kratkoročna dinamika. Neke projekcije MMF-a govore da bi ona trebala rasti još u 2022. godini, a da bi onda ta dinamika trebala biti znatno manja.

Procjenjuje se da će stopa inflacije u 2023. u naprednijim ekonomijama biti od 2,1 do 2,5%, a manje razvijenim oko 4%.

Inflacija raste puno više nego plaće

Moratorij na rast cijena nafte i naftnih derivata, zapravo državni intervencionizam po tom pitanju, mnogi poduzetnici ocjenjuju kao moguće poguban.

- Ovdje se ne radi o dugoročnom državnom intervencionizmu, opet je uzeta pretpostavka da rast cijena energenata neće biti dugoročnog karaktera. Nije za očekivati da ćemo imati dugoročan rast cijene energenata, da će to trajati dok se ne poboljša geopolitička situacija. Ponavljam, moratorij nije dobar ako se radi o dugom roku, kratkoročno da, ističe profesor Cota.

Cijene osnovnih živežnih namirnica rastu iz dana u dan, neke su porasle i 30-ak posto, a rast plaća to svakako ne može pratiti. 

- Ako odmah idete usklađivati plaće s rastom inflacije i ako očekujete da će biti veći rast, onda zapravo idete u novo razdoblje, kakvo nije bilo od 90-tih godina. Dakle, da se ide u inflacijska očekivanja koja su "odsidrena", kada se očekuje da će inflacija biti sve veća. Dolazimo u spiralu cijene plaće. Mudro je da se čeka i gleda, da vidimo što će biti s rastom inflacije. 

"Nemamo što čekati s uvođenjem eura"


Za razliku od SAD-a gdje se "ekonomija pregrijava", takav slučaj nije u Europi.

- Europska središnja banka za sada nije još povećala kamatne stope, dodaje Cota. 

Postavlja se pitanje zašto Hrvatska kreće s uvođenjem eura u ovoj situaciji u kojoj je sada cjelokupna europska i svjetska ekonomija. Hoće li značajno pasti standard hrvatskih građana?

- Ovo je sasvim druga kriza koja će ostaviti puno manje učinka nego ona 2008. godine. Samo preuzimanje eura koji će zamijeniti kunu, da će dovesti do rasta cijena, nema baš neke osnove. Doći će do određenih korekcija ili zaokruživanja cijena, ali tko brani danas trgovcima da povećaju cijene. Hrvatska po pitanju ulaska u eurozonu, treba ući, nemamo što čekati. 

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!