09:26 / 18.12.2019.

Autor: Snježana Bačić/Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Crna slavonska svinja masnija je od bijele

-

-

Foto: - / -

Meso crne svinje je zdravije, kvalitetnije i ukusnije.
Većina nas sve više pazi na prehranu, čitamo deklaracije o proizvodnji i sve više biramo naše, domaće proizvode. 100 posto domaće su i crne slavonske svinje koje u Starim Mikanovcima uzgaja obitelj Adama Zvonarevića.

Meso crne svinje je zdravije, kvalitetnije i ukusnije. To su samo neki od razloga zbog kojih se gospodin Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca prije 20 godina počeo baviti uzgojem tzv. fajferica.

- Počeli smo se baviti iz nužde, zbog zarade, da mogu djecu školovati. Jer otišao sam u prisilnu mirovinu, bio sam na skrbi godinu dana dok nisam dobio mirovinu. Otišao u mirovinu sa 1.700 kn, sada imam 2.100 kn, nemam više, kaže Zvonarević.

Nije ovo lagan posao, naglašava gospodin Zvonarević. Crna svinja sporije raste od bijele, okoti manje mladih. Počeli su s dvije ženke. Nakon 2 godine bilo ih je 50-ak. Danas ih imaju 200, a borave na otvorenom ili poluotvorenom prostoru, iz prirode uzimaju sve potrebno za život.

- Znači, ne treba kupovati nikakve vitamine, premikse, ona sve to nađe na pašnjaku i to je najzdravije što može biti za život svinjčeta. Ona sporo raste. Vi da bi zaklali svinjče od 200 kg treba vam dvije godine, od 150 kg trebam godinu i pol dana. Puno više hrane jede od bijele svinje. Jede 5,5 kg hrane za kilo prirasta, dok bijela jede od 3,2 do 3,5 kg za kilogram prirasta, rekao je gospodin Zvonarević.

Više masnoće, sočno meso

Crna slavonska svinja ima više masnoće: čak 60%, a ostalo je meso. Kod bijele svinje je obrnuto od toga. Upravo ta muskulaturna mast daje sočnost mesu crne svinje. Od te se svinje prave čvarci, kobasice, špek, šunka te kulen i kulenova seka, što gospodin Zvonarević najviše radi. Da bi se dobio certifikat slavonskog kulena, ističe, stroga su pravila. Morate dokazati da svinja doista potječe iz Slavonije.

- Hrana kojom ste svinjče hranili mora biti proizvedena u Slavonije. Luk za kulen i paprika što stavljate to sve mora biti proizvedeno u Slavoniji. Morate uzeti papriku od čovjeka koji ima certifikat. Nije to samo dovoljno, morate određene količine mesa staviti u kulen. Kulen se proizvodi od buta, leđnog mišića, krmenadle i samo jednog mišića iz pleća.

Zatim slijedi cijeđenje, dimljenje i zrenje pri točno određenoj temperaturi i razini vlage. I prostor u kojem se pripremaju ove delicije strogo je kontroliran.

- Oprema, stol, mašine, sve to mora biti očišćeno da se može raditi. Sanitarna dolazi, uzima briseve s poda, sa zida, s mašina, uzima otiske i vrši analizu da li je to sanitarno spremno da se može koristiti. To sve je evidentirano na zidu, to sve se mora voditi do zadnjeg dana dok se radi, govori Zvonarević.

Crnu slavonsku svinju jedu i u Europi

Njihovi su proizvodi unaprijed prodani, ne samo domaćim kupcima nego i onima iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Belgije. Gospodin Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca kaže da on sada samo pomaže sinu i kćeri na koju glasi OPG kako bi mogli dobiti nepovratna sredstva iz europskih fondova za kupnju poljoprivrednih strojeva.

Nitko od njih nema radno vrijeme. Kako bi pokrili troškove radi se po cijele dane, cijelu godinu. Na 15 hektara zemlje uzgaja obitelj Zvonarević i hranu za svoje svinje: pšenicu, kukuruz, ječam, soju. Jedan su od dva proizvođača u Hrvatskoj s deklaracijom za suhomesnate proizvode od crne svinje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!