"Plasman na SP već sada donio 12 milijuna dolara"

Profesor Zrinko Čustonja s Kineziološkog fakulteta rekao je danas u HTV-ovoj emisiji Studio 4 da je plasman hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetsko prvenstvo jučerašnjom pobjedom protiv Rusije već sad donio 12 milijuna dolara.

Čustonja je rekao da će katarska ekonomija strašno puno potrošiti, ali i zaraditi na ime svjetskog prvenstva koje se u toj zemlji održava iduće godine.

- Kalkulira se s brojkom da će to svjetsko prvenstvo Katar kao državu koštati preko 200 milijardi dolara. Usporedbe radi, prošlo svjetsko prvenstvo u Rusiji koštalo je oko 11, 12 milijardi dolara, a prethodno u Brazilu oko 15 milijardi dolara, naveo je Čustonja.

Dodao je da će najveći dio novca otići u infrastrukturu.

- Katar se želi postaviti i prepoznati kao pozitivna zemlja arapskoga svijeta, s hrpom problema koje inače ima ta zemlja, i mislim da će to postići. Isti je razlog zašto je Putinova Rusija radila i olimpijske igre, i zimske olimpijske igre, i svjetsko nogometno prvenstvo i hrpu drugih događaja, rekao je Čustonja.

Upitan koliko je direktna kvalifikacija na svjetsko prvenstvo novca donijela Hrvatskoj, odnosno HNS-u, Čustonja je rekao da će to tek donijeti puno novca.

- U ovom trenutku su osigurali nagrade u visini od 12 milijuna dolara. To je 10 milijuna dolara za plasman, koje će dobiti svatko tko ode na svjetsko prvenstvo u Katar, plus 2 milijuna dolara za pripreme, rekao je Čustonja.

Daljnja zarada ovisit će o uspjehu na samom SP-u. Čustonja je naveo da je nagrada za srebro koje je osvojila Hrvatska u Rusiji bila 28 milijuna dolara. U Katru će ta nagrada iznositi 40 milijuna dolara, a pobjednik će dobiti 50 milijuna dolara.

Čustonja je rekao i da je HNS 2018., kada se održao SP-u Rusiji, imao godišnji prihod na razini blizu 450 milijuna kuna, dok im se u drugim godinama, bez SP-a, prihod kreće oko 150 milijuna kuna.

Istaknuo je da prihode ostvaruju i hrvatski klubovi ako iz njih odlazi reprezentativac za nastup na SP-u.

- Prihode ostvaruju još mnogi drugi u tom lancu, dodao je Čustonja.

Čustonja je naveo i da je UEFA financijski otprilike dvostruko jača od FIFA-e zato što ima proizvod koji se prodaje svake godine - Ligu prvaka.

Smatra da je realno i izgledno da u prosincu bude izglasana odluka o održavanju SP-a svake dvije godine, i to zbog količine novca koja se vrti oko toga.

Što se tiče utjecaja nogometa na cijelo gospodarstvo, Čustonja je rekao da je nogometna industrija i sve što se veže uz nju nevjerojatan kotač zamašnjak. Naveo je da su tijekom SP-a u Rusiji Porezna uprava i HGK redovito objavljivali koliki je porast potrošnje u različitim segmentima - prije svega u razini kafića, industrije hrane i pića - kada igra hrvatska reprezentacija.

- Neki ekonomski analitičari spekuliraju da uspjeh na SP-u može nekoj zemlji generirati i rast BDP-a u toj godini, pa kažu da je njemački BDP rastao kad su bili svjetski prvaci 0,7 posto, rekao je Čustonja.

Dodao je da misli da u Hrvatskoj 2018. nije bilo porasta BDP-a zbog uspjeha naše reprezentacije, ali je istaknuo da je jedna mesna industrija objavila da je prodano 2 milijuna kobasica i 10 milijuna ćevapa u srpnju te godine, dok se u adventsko vrijeme proda tek 700.000 kobasica.

Čustonja je rekao da će osim spomenutih 12 milijuna dolara u Hrvatsku doći i nešto što je teško mjerljivo.

- To je taj feelgood faktor, osjećaj zanosa, ponosa koji se tu događa, koji igra ulogu u industriji generalno, dodao je.

Istaknuo je i veliki porast spominjanja Hrvatske u medijima tijekom uspjeha na SP-u, što je utjecalo i na prepoznatljivost naše zemlje. Čustonja je uvjeren da je to sigurno imalo određen utjecaj i na rekordnu turističku 2019. godinu.