Dio rješenja za energetsku krizu?

Ruska agresija na Ukrajinu dramatično je promijenila energetsku sliku Europe. Traže se alternativni izvori kojima bi se nadomjestili ruski energenti. U Bukureštu je potpisan strateški sporazum o izgradnji podvodnog puta za prijenos električne energije. Njime bi se za zemlje istočne Europe, članice Unije, električna energija dopremala iz Azerbajdžana, preko Gruzije, ispod Crnog mora, do Rumunjske i dalje prema Mađarskoj.

1100 kilometara dugim podvodnim kabelom električna energija iz azerbajdžanskih vjetroelektrana transportirat će se do Europske unije i postati dio rješenja za goruću energetsku krizu.

Čelnici Azerbajdžana, Gruzije, Rumunjske i Mađarske potpisali su sporazum za pokretanje projekta, čija bi realizacija mogla trajati tri do četiri godine. Europska unija spremna ga je financijski podržati kada budu poznati rezultati studije izvedivosti.

- Povezat će obje obale Crnog mora i ići dalje prema području Kaspijskog jezera, a služit će za digitalnu komunikaciju i prijenos električne energije. Pomoći će nam ojačati sigurnost opskrbe, dovodeći struju iz obnovljivih izvora u Europsku uniju preko Rumunjske i kroz Mađarsku, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

- Europa treba ojačati svoju energetsku sigurnost, a Azerbajdžanu treba pouzdano tržište za velike energetske resurse. Potencijal Azerbajdžana za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući vjetar i sunce, veći je od 26 GW na kopnu i čak 157 GW iz naših vjetroelektrana na Kaspijskom jezeru, rekao je Ilham Lijev, predsjednik Azerbajdžana.

Proizvodnju, kaže, namjeravaju dodatno povećati te izvesti i do 80 posto proizvedene električne energije. Projekt se uklapa u nastojanje Europske unije da diversificira izvore energije, a mogao bi integrirati Gruziju u europsko tržište energije i pridonijeti obnovi energetskog sustava u ratom razorenoj Ukrajini, istaknula je Von der Leyen.

- Od početka ruske agresije odlučili smo okrenuti leđa ruskim fosilnim gorivima i usmjeriti se prema pouzdanim energetskim partnerima, poput ljudi za ovim stolom. Naša strategija djeluje, dodala je von der Leyen.

- U trenutačnom sigurnosnom kontekstu, obilježenom agresijom na Ukrajinu, moramo bolje surađivati i pokazati više solidarnosti kako bismo odgovorili na zajedničke izazove, rekao je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.

Na energetskoj diversifikaciji aktivno rade i Nijemci, koje je teško pogodila ovisnost o ruskom plinu. Kancelar Scholz s dvojicom ministara sudjelovao je na otvorenju LNG terminala u Wilhelmshavenu.

- Ovaj brod koji vidimo opskrbljivat će njemačku mrežu plinom i to je iznimno važan doprinos našoj energetskoj sigurnosti, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.

Terminal bi već idući tjedan trebao početi raditi, a osigurat će oko 6% plina koji je Njemačkoj potreban na godišnjoj razini. Kancelar Scholz istaknuo ga je kao uspješan model te najavio gradnju novih terminala za ukapljeni plin.